Nakon pandemije korona virusa cijene na tržištu nekretnina u našoj zemlji toliko su porasle da je gotovo nezamislivo da obitelj s prosječnim primanjima kupi stan. No, iako se u Srbiji bilježi pad potražnje, nema naznaka pada cijena stanova.

Da su cijene stanova daleko iznad cijena, govori i činjenica da je Beograd, kao grad s najskupljim nekretninama u odnosu na visinu prihoda u ovom dijelu Europe, u samom vrhu ljestvice specijaliziranog portala Numbeo. rasponu primanja građana naše zemlje.

Nepovoljna situacija

Naime, prosječan Beograđanin, sadašnji ili budući, treba da radi 21,4 godine da bi zaradio novac za stan. Numbeo je prihod kućanstva izračunao kao 1,5 prosječne plaće, dok su za prosječan stan uzeli stan od 90 kvadrata, dok je za cijenu kvadrata uzet prosjek stanova iz centra i prigradskih naselja. Dakle, ovaj pokazatelj ne znači da je u tim gradovima najskuplji kvadrat, već da je omjer prosječne plaće i cijene kvadrata najnepovoljniji. U Novom Sadu je situacija tek malo bolja, treba raditi 18 godina da bi se dobio stan.

Od velikih gradova jedino je u Moskvi za stan potrebno raditi duže, 22,8 godina.

Na vrhu, ali ispod Beograda, su Pariz i Milano s oko 19,5 potrebnih godišnjih plaća za stan, a na vrhu su i Prag (19,3 godine), Lisabon (19,1 godina) te dva ruska grada, Kazan i St. Petersburgu, svaki po 18,7 godina.

U regiji je najteže naći stan u Beogradu i Novom Sadu, a slijede Zadar (17,9 godina), Tirana (17 godina) i Dubrovnik (16,9 godina). Zagrepčanima treba 15 godišnjih plaća, Skopljancima 14,8 godina, a Banjalučanima 14,4 godine, koliko i u Ljubljani.

S druge strane, građani u Beču, Nici i Frankfurtu trebaju duplo više godina da rade kako bi si priuštili svoju nekretninu, a isto vrijedi i za regionalne gradove poput Osjeka (10) te Sarajeva, Rijeke i Tuzle (do 13 godina).. Prema podacima RGZ-a, trend rasta cijena stanova nakon korona virusa i početka rata u Ukrajini bilježi se i ove godine, pa su godišnje stope poskupljenja i dalje dvoznamenkaste i u prvoj godini iznose 13,62 posto. kvartal 2023. Ipak, bez obzira na to što Beograd ove godine bilježi pad prometa stanova od 24,6 posto na godišnjoj razini, cijene ipak ne padaju.

Nerealne cijene

Analitičarka tržišta nekretnina Kaća Lazarević fenomen rasta cijena unatoč padu potražnje vidi kao posljedicu tržišnog buma koji se dogodio nakon koronavirusa.

“Nakon pandemije ljudi nisu znali što bi s novcem. U to su vrijeme kamate bile vrlo niske, a tržište je procvjetalo. Bila je velika potražnja pa samim time i skok cijena kvadrata. Inače, cijene su apsolutno nerealne u odnosu na primanja u Srbiji, pogotovo kada se uzmu u obzir poskupjeli krediti i kamate koje su toliko visoke da su ljudi u nedoumici kako da vrate ono što imaju. posuđeno”, kaže.