Srpska Vlada uskoro će raspisati natječaj na kojem će ove godine biti dodijeljeno 500 milijuna dinara (oko 4,3 milijuna eura) za obnovu blizu 60 seoskih zadruga. Od 2017. godine do sada, koliko traje akcija “500 zadruga za 500 sela”, novac je dobilo oko 207 zadruga u iznosu od blizu 2,2 milijarde dinara (19 milijuna eura). Tim novcem država je pomogla rad i život blizu 10.000 obitelji, prije svega na nerazvijenom jugu Srbije pa je u Srbiju vraćen duh zadrugarstva koji je odavno zamro.

”Razlika između zadruge nakon Drugog svjetskog rata i ovih novih je u tome što se danas u zadrugu unosi samo gotov proizvod kako bi se prodao i naplatio”, ističe Branislav Gulan, član Nacionalnog tima za ruralni preporod Srbije. Na početku akcije “500 zadruga u 500 sela” bilo je oko 50.000 zadrugara i oko 150.000 kooperanata. Taj se broj značajno povećao pa danas ima više od 1000 novih zadruga.

Ne smiju prodati 10 godina

Tim Milana Krkobabića, ministra za brigu o selu, koji je u travnju 2017., uz podršku države, pokrenuo akciju, obilazi sela u Srbiji i kroz edukaciju te natječaje motivira ljude da se udružuju u zadruge i vraćaju na selo. Stare zadruge dobivaju 150.000 eura, nove do 75.000 eura. Velik je interes i za javni natječaj za dodjelu kuće s okućnicom. Gulan kaže kako je tijekom 2021. godine 57 zadruga unaprijedilo svoje poslovanje, problem mini busnog prijevoza riješilo je 479 sela u 18 jedinica lokalne samouprave.

”U Srbiji ima oko 200.000 praznih kuća. Najviše ih je u rubnim područjima Banata, zatim u Bačkoj u dijelovima prema Hrvatskoj, te na jugu Srbije, gdje je Kuršumlija, da tako kažem, prazna, kao i Trgovište. Do sada je kroz ovaj projekt 515 obitelji, 81 mladi poljoprivrednik, 55 samohranih roditelja dobilo dom na selu. Ukupno 651 kuća dobila je podstanare”, ističe Gulan. Od natječaja 2022. godine prošlo je samo mjesec dana, a 65 kuća dobilo je nove stanare, a natječaj će trajati sve dok se ljudi budu prijavljivali.

Za svaku kuću osigurano je do 1,2 milijuna dinara. Broj zauzetih kuća već je premašio očekivanja. Rok za podnošenje prijava je 1. studenoga, a država će snositi sve troškove kupnje kuća, ali ne i njihovu obnovu i uređenje. Oni koji dobiju novac ne mogu kuću prodati na rok od 10 godina od dana sklapanja ugovora s državom. Na ove natječaje se mogu prijaviti supružnici ili izvanbračni partneri, samohrani roditelji, kao i mladi poljoprivrednici. Uvjet je da nisu stariji od 45 godina, da su državljani Srbije s prebivalištem u Srbiji, da nisu vlasnici ili suvlasnici neke druge nekretnine, nisu u postupku kupnje neke druge nekretnine. Propisano je i da nisu u krvnom srodstvu s prodavateljem kuće, kao i da nemaju nepodmirenih obveza prema državi. S druge strane, kuća mora zadovoljavati osnovne uvjete za život, ali i biti smještena u naselju u kojem postoji barem jedan od objekata javne službe, kao što su ambulanta, pošta, škola. Bitno je da je kuća upisana u katastar, da njena cijena bude u granicama tržišne vrijednosti i da nije predmet parnice.

Zadržati, ali i dovesti nove

Gulan ističe kako je globalni trend u svijetu urbanizacija. Prije pedeset godina većina svjetskog stanovništva živjela je u selima, a urbanizacijom smo došli u situaciju da danas globalno 53 posto stanovništva živi u gradovima i 47 posto na selima, a taj trend je sve nepovoljniji i nije karakteristika samo naše zemlje. To je trend, posebno u Europi. Na nama je da pokušamo smanjiti te jazove koji postoje između sela i grada. Ne samo zadržati ljude razvijajući ruralnu infrastrukturu, već im pokušati omogućiti poslovanje u ruralnim područjima i ne samo zadržati ih tamo nego pokušati dovesti neke nove, ističe ovaj stručnjak.

Prema službenim podacima, u Srbiji odumire svako četvrto selo od ukupno njih 4700. U selima ima oko 200.000 napuštenih kuća, od kojih je 50.000 nepoznato. U Srbiji je svako četvrto selo u fazi nestajanja. U selima ima 260.000 neoženjenih momaka od 40 do 50 godina i 100.000 djevojaka. Srbija se 2020. godine suočila s poražavajućim, nikad gorim demografskim podacima, prema kojima je umrlo 115.000, a rođeno samo 61.000, dok je u 2021. godine umrlo više od 75.000 ljudi.

”Svake godine poljoprivredne škole završi oko 2500 maturanata čiji roditelji posjeduju zemljište i imovinu i njima treba posvetiti posebnu pozornost. Treba im stvoriti uvjete da ostanu u selima. To je i način da se podigne natalitet u Srbiji. Ovo, kao i akcija oživljavanja zadruga, dio su spašavanja sela”, ističe Gulan.

Kompletna akcija pokrenuta je zbog najnerazvijenijih dijelova Srbije. Nažalost, u Vojvodini ima mjesta poput sela Obornjača kod Bačke Topole, koja je ugašena prije pet godina. Jedini njegov stanovnik je pastir koji se ljeti brine o stadu. No, najugroženiji su jug Srbije i staračka domaćinstva, čija se prosječna starost na selu približava 65. godini, kaže Branislav Gulan.