Odmah nakon što je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, u Vranju najavio da će “biti dopušten kontrolirani izvoz pšenice prema ugovorima s državama iz regije, prvo prema Albaniji”, ministri poljoprivrede Albanije i Srbije dogovorili su se da će količine pšenice i kukuruza ugovorene prije zabrane izvoza biti realizirane u najkraćem roku.

“Zemlje inicijative Otvoreni Balkan, kao i druge susjedne zemlje, mogu računati na Srbiju kao pouzdanog partnera u vrijeme velikih izazova u sektoru hrane”, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede, prenosi Danas.

Odbačeno uvođenje kvota
Prije nekoliko dana Edi Rama, premijer Albanije, rekao je da su počeli pregovori sa Srbijom o uvozu pšenice kojeg su dogovorili albanski poduzetnici.

Prošlog tjedna vlada Srbije zabranila je izvoz pšenice, kukuruza, brašna i prekrupe, kao i ulja, da bi zaštitilo domaće tržište. To je, kako je rekao Vučić, učinjeno da ne bi nestalo 800.000 tona iz robnih zaliha.

Izvoznici i veliki proizvođači pšenice i kukuruza bili su protiv uvođenja zabrane izvoza, jer zaliha obje žitarice ima dovoljno, daleko više nego što je potrebno Srbiji za vlastite potrebe. Njihov prijedlog da se uvedu kvote za izvoz nije prihvaćen iako je to bio i prijedlog Privredne komore Srbije. Zabrana je uvedena i izvoznici vjeruju da neće potrajati dugo jer bi to bilo pogubno i po njih, ali i proizvođače jer bi se u novu ekonomsku godinu ušlo s rekordnim zalihama.

Sunčica Savović, direktorica Udruženja Žita Srbije, za Danas kaže da kada se uračunaju sve domaće potrebe Srbija na raspolaganju ima 1,2 milijuna tona pšenice i više od milijun tona kukuruza samo za izvoz.

“Teško je shvatiti zašto s tako velikim količinama zaliha ulazimo u novu žetvu. Poznato je da se u svibnju i lipnju ne trguje pšenicom iz starog uroda, što znači da treba sve te količine izvesti do kraja travnja. Kod kukuruza je rok ipak nešto duži jer je žetva u rujnu,” objašnjava Savović.

Trenutačno, nekih 650.000 tona kukuruza i 350.000 tona pšenice ugovoreno je za izvoz. Ako zabrana izvoza ostane na snazi duže od tjedan dana, Savović kaže da će se u novu ekonomsku godinu ući sa rekordnim zalihama.

“Izvoz je pokretačka snaga naše proizvodnje jer proizvodimo mnogo više nego što je potrebno za domaće potrebe. Nema prijetnje za naše tržište, a sa svakim novim danom zabrane gubimo na ugledu kod stranih partnera”, ističe Savović.

Traže dopuštenje za brašno
Na to što je ipak dogovoren izvoz žitarica u Albaniju, kako je predsjednik države ranije i najavio, Savović kaže da je izuzetno neposlovno prema tradicionalnim kupcima dopustiti parcijalni izvoz pšenice.

“Vlada zasjeda u četvrtak, verujem da ćemo u petak ujutro znati više, mi radimo na inicijativi da se barem brašno ukloni iz zabrane, vjerujemo da će zabrana kratko trajati”, objašnjava Sunčica Savović.

U Ministarstvu poljoprivrede Danasu je nakon uvođenja zabrane izvoza rečeno da će se odluka preispitati u najkraćem roku. Aleksandar Vučić je izjavio da će pšenicu koja ostane država otkupiti po tržišnim cijenama i da će na zalihama biti barem 20 posto više nego što je potrošnja.