Srpska ekonomija je stabilna, ocijenili su stručnjaci u emisiji Radio Beograda 1 “Ekonomija 2023.”. Na pitanja kako se srpsko gospodarstvo suočava s brojnim izazovima koje je donijela ova godina – rast cijena, inflacija, geopolitičke prilike, kakvi su gospodarski rezultati na kraju godine i što se očekuje od iduće, što znači aranžman iz predostrožnosti sa MMF-om što znači za našu privredu i građane – govore profesor Ekonomskog fakulteta i član Svjetske akademije znanosti i umjetnosti Dragan Đuričin, spec. savjetnik u Fiskalnom vijeću Slobodan Minić i profesor Milan Nedeljković, dekan FEFA fakulteta.

Đuričin je istaknuo da je srpska ekonomija iznad vode, da je ostvaren gospodarski rast i rast zaposlenosti.

Važnost povjerenja
“Makroekonomske osnove se popravljaju, posebice izvoz. Stabilnost tečaja nije posljedica ove politike, ona je pretpostavka te politike”, ocijenio je Đuričin.

Srbiji, kako je istaknuo, mnogo znače pohvale MMF-a zbog cijene kapitala i kada je riječ o otplati vanjskog duga zemlje, ali i cijene kapitala u domaćem gospodarstvu.

“Srbija ima solidan rejting, na granici investicija, to je fantastičan rezultat, uloga MMF-a u očuvanju kredibiliteta naše ekonomije je izuzetno važna u očima stranih investitora, oni preuzimaju najveći deo rizika i zato smanjiti cijenu kapitala”, rekao je Đuričin i dodao da se odnos MMF-a prema Srbiji promijenio nakon prosinca 2014., kada je godišnja Skupština MMF-a i Svjetske banke podržala program fiskalne konsolidacije Srbije koji se temelji na smanjenju plaća i mirovine u prvoj fazi, nakon restrukturiranja javnog sektora.

“Za gospodarstvo koje je u usponu, a krenulo je s niske razine, zadržavanje kreditnog rejtinga zemlje koja nije članica EU, dakle izvan je velikih regionalnih asocijacija, vrlo je važan rezultat i odnos koji održava s ovim institucijama iznimno je važno”, rekao je Đurin. Objasnio je da MMF prije svega kontrolira likvidnost vjerovnika, dok su, kako je rekao, devizne rezerve Srbije povećane, što znači da je povećana štednja države i stanovništva te da postoje sigurnosni amortizeri u našem gospodarskom sustavu.

– Suština promjena nastala je kada se uvidjelo da razina investicija u BDP-u mora biti viša i da se to povećanje investicija mora ostvariti povećanjem tzv. strukturnih politika i udarnih investicija koje forsira država i stvaranjem okruženja i vertikalnih strukturnih politika za ulazak stranih izravnih ulaganja”, pojasnio je prof. Na istoj liniji s profesorom Ekonomskog fakulteta je i dekan FEFE-a Milan Nedeljković koji je istaknuo da srpsko gospodarstvo “pliva u moru s puno valova”.

Suradnja s MMF-om
“Ostvareni su rezultati na području rasta BDP-a s tendencijom razvoja i izvoza usluga vezanih uz IT sektor”, rekao je Nedeljković, upozorivši na inflaciju kao trenutačno najveći problem.

Ocijenio je da sporazum Srbije s MMF-om podrazumijeva kontinuirano praćenje, što znači da su ispunjeni kriteriji postavljeni u programu.

“Odnos s MMF-om je neophodan, omogućuje nam bolju prepoznatljivost među stranim ulagačima, smanjujući nam cijenu kapitala. Sada smo jednu razinu ispod investicijskog rejtinga, što podrazumijeva dugoročnu financijsku stabilnost”, objasnio je Nedeljković.