Srbija je prošlu godinu prošla bez novog zaduživanja kod velikih institucionalnih zajmodavaca ili drugih zemalja. U godini kada su kamatne stope i dalje visoke, prije nego što središnje banke odluče da ih mogu smanjiti, pojedinačne zemlje bile bi najbolja oklada za novi zajam.

“Ne znam odakle će se država zadužiti, ali vrlo je moguće da će se opet zadužiti od neke bogate zemlje, kao što je to učinila 2022. godine od Ujedinjenih Arapskih Emirata. A to samo po sebi nije loše, ako su uvjeti zaduživanja bolji nego na tržištima (tj. ako je kamata niža), i ako su krediti transparentni i bez skrivenih uvjeta”, kaže ekonomist Branimir Jovanović s Ekonomskog instituta u Beču.

Zaduživanje neizbježno
Srbija se 2022. zadužila od Ujedinjenih Arapskih Emirata za milijardu dolara pod povoljnim uvjetima, uz kamatu od 3 posto, ali i od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od 2,4 milijarde eura. Iz Ministarstva financija nisu odgovorili na upite redakcije Nove ekonomije o mogućim novim zaduživanjima.

Fiskalno vijeće je izrazilo bojazan da će se država zadužiti, ali u vrijeme visokih kamata Vijeće također smatra da je zaduživanje kod inozemnih partnera bolja opcija, jer Srbija samo za otplatu starih dugova ove godine treba izdvojiti oko 4,8 milijardi eura, dok će 1,7 milijardi eura otići u proračunski deficit.

Taj iznos predstavlja 8,6 posto BDP-a, što je visoko, ali i prihvatljivo za zemlje sličnog stupnja razvoja, stoji u njihovom izvješću.

“Najave većeg zaduživanja od stvarnih potreba ne bi trebale zabrinjavati, s obzirom na to da Ministarstvo financija u pravilu za svaki pojedini kanal zaduživanja izrađuje plan zaduživanja, koji je u zbroju puno širi od stvarnih potreba zaduživanja, kako bi ostaviti prostora za zaduživanje iz onog izvora koji daje najpovoljnije tržišne uvjete u datom trenutku, što je načelno dobra praksa”, stoji u izvješću Fiskalnog vijeća.

Problem je što je proračunom najavljeno i dalje visoko zaduživanje u iznosu od 9,3 milijarde eura, iz različitih izvora financiranja izdanim obveznicama u inozemstvu i na domaćem tržištu te domaćim i inozemnim kreditima, objašnjava Vijeće.

S obzirom na to da je temeljna kamatna stopa Europske središnje banke u proteklih nešto više od godinu dana porasla za više od 4 postotna boda, to će značajno poskupjeti kako postojeće tako i nove institucionalne zajmove.

Za sada je Vladina službena projekcija ovogodišnjeg proračunskog deficita 2,2 posto BDP-a. Agencije za rejting očekuju da će financiranje EXPO 2027. povećati deficit na 1,7 posto u 2025. godini. Za članove Fiskalnog vijeća ne bi bilo iznenađenje da dobijemo novu najavu o zaduživanju, ali i drugim mjerama u okviru proračunske politike, jer su se posljednjih mjeseci “često najavljivale bez službenih dokumenata”.

Gdje po novac?
Nitko na tržištu ne očekuje pad kamata, barem ne prije sredine ove godine, a neki analitičari smatraju da će se to dogoditi tek krajem godine.

Imajući u vidu da su kamate u zemljama na Zapadu vrlo visoke, jedan je od razloga što Jovanović smatra da će nova Vlada Srbije tražiti pomoć od zemalja iz drugih dijelova svijeta.

“Nije toliko čudno da te zemlje daju takve kredite – imaju previše novca od nafte, praktički ne znaju što će s njim”, zaključuje Jovanović.