U filijali jedne banke u središtu Beograda, dok je čekaonica puna građana, radi samo jedan šalter. Dok se klijenti naglas bune, druga službenica banke prilazi starijim građanima u redu i nudi im obuku kako da koriste bankomat.

Naglas izgovara da i ova ekspozitura zatvara šaltere za rad s klijentima i da je bolje da što prije nauče kako da sami obave posao! Prizor potvrđuje načelo po kojem banke već uveliko funkcioniraju: sav posao klijenti obavljaju sami, dok njihov kapital raste.

Doslovce kao u vicu, ne moraju ni prstom da mrdnu, a novac samo stiže. Profit banaka u Srbiji u samo pola prošle godine bio je 40 posto veći nego u istom razdoblju 2021., piše portal novosti.rs.

“Priča o digitalizaciji, besplatnom plaćanju računa iz svojih fotelja, bez čekanja u redu, bez gužvi, bez provizija, brzo se pokazala kao mamac sa sasvim drugačijom suštinom. Sav posao obavljamo sami, ukucavamo račune, adrese, otvaramo aplikacije i elektronske naloge, radimo tuđ posao i sve to više nije besplatno.

Ti bankari koji nam pritrčavaju da nas nauče kako da se osuvremenimo i digitaliziramo, zapravo sebi pripremaju otkaz. A iz svega profitiraju samo banke. Njihov kapital raste usporedno sa smanjivanjem obima posla, broja radnika i filijala”, ogorčena je umirovljenica Ljiljana P.

Prema posljednjim podacima Narodne banke Srbije (NBS) u posljednjih je deset godina broj filijala manji za oko 40%, broj banaka za oko 35%, a zaposlenih – za petinu. Zatvoreno je oko 850 filijala, otpušteno je oko 6000 zaposlenih. Što je bankama ušteda od oko 750.000 plaća.

Iz NBS-a naglašavaju da u Srbiji trenutno posluje 21 banka i da je za proteklih 10 godina s tržišta nestalo 11 banaka. Dok je u decembru 2012. poslovalo njih 32, na kraju 2021, broj banaka se smanjio na 23, a od tada su pripajanjem i konsolidacijom otišle još dvije.

Promijene u broju banaka koje posluju u Srbiji prije svega odražavaju razvijenost i dinamiku domaćeg tržišta, što predstavlja još jednu potvrdu ostvarenih rezultata i kredibiliteta bankarskog sustava Srbije, tvrde u NBS.

“Zahvaljujući regulatornim i nadzornim mjerama i aktivnostima NBS, ukrupnjavanje banaka u Srbiji nije dovelo do smanjenja kvaliteta financijskih usluga koje banke pružaju građanima i privredi, već je, naprotiv, doprinijelo većoj efikasnosti i unapređenju kvaliteta proizvoda i usluga, kao i većoj otpornosti bankarskog sektora, a samim tim i očuvanju stabilnosti financijskog sustava”, naglašavaju u Narodnoj banci i dodaju kako se može reći da je promjena broja poslovnica, kao i broja zaposlenih u određenoj mjeri posljedica procesa konsolidacije.

U Narodnoj banci Srbije smatraju da proces digitalizacije nije u značajnoj mjeri utjecao na poslovne politike banaka, kao ni na broj filijala i zaposlenih u bankama. Iz Udruženja banaka Srbije kažu da se poslovna mreža svake banke definira u skladu sa zahtjevima tržišta i vlastitih poslovnih politika:

“Ubrzani proces digitalizacije i korištenje elektronskih servisa umnogome smanjio broj klijenata koji žele da dolaze u ekspozituru. Gotovinu mogu podignuti na bankomatima, plaćajti platnim karticama, QR kodom, IPS-om, mobilnim telefonom, e-bankingom, elektronski čak aplicirati za kredite.

Dostupni su im preko tih kanala i kalkulatori valuta, štednja, kursna lista… Sve su to razlozi zašto se smanjuje broj dolazaka klijenta u ekspoziture pa dolazi i do racionalizacije u poslovnoj mreži”, objašnjavaju iz Udruženja banaka Srbije.