Rekonstrukcija Glavne željezničke stanice u Beogradu i promjena namjene u Povijesni muzej Srbije bit će povjerena grupaciji od sedam tvrtki, a koštat će oko 1,58 milijardi dinara, bez PDV-a, što je oko 13,5 milijuna eura.

Kako je vidljivo iz obavijesti objavljene na Portalu javnih nabava, ugovor za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju nekadašnjeg kolodvora te promjenu namjene u muzej dobile su tvrtke M enterijer gradnja, Securiton, EX ING B&P, Geotaur, s podizvođačima Termo&Cold, Pavel ING i Toplinska tehnika.

Nekoliko cjelina obnove
Povijesni muzej Srbije raspisao je u srpnju natječaj za rekonstrukciju, adaptaciju i obnovu Glavne željezničke stanice u Beogradu i promjenu namjene u objekt Povijesnog muzeja Srbije, piše portal Danasa.

Na natječaj su pristigle dvije ponude, a ponuda od sedam sada odabranih tvrtki bila je ekonomski najpovoljnija. Rok za izvođenje radova je 26 mjeseci, odnosno nešto više od dvije godine.

Pristup planiranoj rekonstrukciji može se podijeliti u nekoliko cjelina: 1. rekonstrukcija ulaznog dijela i prolaza na perone, 2. rekonstrukcija suterena i odvajanje potkrovlja od ostatka zgrade, 3. obnova st. stropovi prvog kata, 4. rekonstrukcija stubišta i ugradnja predviđenih dizala, 5. popunjavanje svih muzikoloških kriterija (rušenje nepotrebnih zidova, izgradnja novih lakih zidova), 6. formiranje nove trafostanice, prostor za dizelski generator. U svim prostorijama namijenjenim posjetiteljima predviđena je ugradnja granitne keramike luksuznijeg tipa s mat završnom obradom.

Vinilni podovi predviđeni su u prostoru kafića, multifunkcionalnoj dvorani i dječjim radionicama, dok je parket predviđen u knjižnici i uredima.

Također je planirano potpuno uklanjanje starih stropova od trstike i postavljanje novih spuštenih stropova. Ulaz za posjetitelje predviđen je kroz glavni ulaz u zgradu sa Savskog trga i koncipiran je kao prijemni hol s prostorom za sjedenje, garderobom s ormarićima s desne strane i sanitarnim čvorom s lijeve strane. U dokumentaciji stoji da je položaj glavnog ulaza uvjetovao da se izložbeni prostor proteže od glavnog središnjeg ulaza i dvorane lijevo i desno kroz prizemlje i prvi kat.

Predviđeno je da se informacije i kupnja ulaznica odvijaju na centralno postavljenom šalteru u prizemlju, a pozicija šaltera jasno će razdvojiti linije kretanja posjetitelja, odnosno ulaz i izlaz u muzejski izložbeni prostor. Izložbeni prostor bit će smješten u prizemlju u središnjem dijelu i protezat će se kroz desno i lijevo krilo zgrade, dok prvi kat obuhvaća središnji galerijski prostor dvorane i desno krilo zgrade.

Ove dvije razine bit će povezane za posjetitelje novim galerijskim stubištem i liftom za posjetitelje i osobe s invaliditetom. U prizemlju je predviđen nekadašnji “Kraljev salon” (lijevo od glavnog ulaza) s posebnim ulazom.

Ovaj prostor namijenjen je tematskim povremenim izložbama i koristi se neovisno o ostatku izložbenog prostora. U sklopu ovog prostora nalazi se i sanitarni čvor i ured. Muzejska kavana bit će smještena s desne strane zgrade u prizemlju. Sama organizacija muzeološkog postava je, kako se ističe, predmet muzeološkog projekta.

Brojne kontroverze
Postojeća zgrada Željezničke stanice predstavlja kulturno dobro od velikog značaja za Srbiju. Izgrađena je 1884. godine, prema idejnom rješenju bečkog arhitekte von Flaticha, a projektu srpskog arhitekte profesora Dragutina Milutinovića. Ispred zaključanih vrata stanične zgrade nalazi se grandiozni trg s predimenzioniranim spomenikom Stefanu Nemanji, a u neposrednoj zaleđini luksuzni kompleks Beograda na vodi.

Glavni željeznički kolodvor u Beogradu zatvoren je 1. srpnja 2018., nakon 134 godine, a promet je obustavljen. Spomenuta je odluka izazvala brojne kontroverze i kritike dijela stručne javnosti. Zgrada se sada prenamjenjuje u Povijesni muzej Srbije, a Povijesni muzej Srbije je Odlukom Vlade imenovan nositeljem prava trajnog korištenja zgrade Željezničke stanice.