Elektroprivreda Srbije nedavno je postala dioničko društvo, a sto posto dionica upisano je na jedinog vlasnika – Republiku Srbiju. S obzirom na to da se EPS u procesu pretvorbe pozivao, između ostalog, i na Zakon o pravu na besplatne dionice i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije, postavlja se pitanje – da li su građani trebali dobiti i 15 posto dionica EPS-a? kako je navedeno u ovoj uredbi?

Osim Naftne industrije Srbije, Aerodroma Nikola Tesla i Telekoma Srbije, Zakonom o pravu na besplatne dionice predviđena je podjela 15 posto dionica EPS-a – građanima koji na to imaju pravo.

Izostala odluka
EPS ne kotira na burzi (osnivač navodi da se radi o “zatvorenom AD” iako je Zakonom o trgovačkim društvima u veljači 2012. napuštena podjela na zatvorena i otvorena dionička društva), ali ni Telekom, čije su dionice podijeljene građanima u svibnju 2012.

Portal N1 je od Ministarstva rudarstva i energetike zatražio odgovor na pitanje zašto je izostala podela 15 odsto akcija EPS-a građanima, ali ga do izlaska ovog teksta nismo dobili.

Analitičari ističu da je riječ o pravnom pitanju. Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, kaže za portal N1 da je pitanje podjele besplatnih dionica građanima preuranjeno.

“Moramo još malo pričekati i vidjeti kako će se situacija razvijati.” Još nije kasno za podjelu besplatnih dionica, ako vlasnik – Republika Srbija tako odluči. No, EPS nije otvoreno dioničko društvo, ne kotira na burzi. I podsjećam da je jedini način za prodaju dionica da tvrtka izađe na burzu. Još je rano o tome govoriti”, smatra Grubišić.

Burzovni stručnjak Nenad Gujaničić, međutim, ističe da ovo nije prvi put da se ignorira važeći regulatorni okvir. “To samo po sebi govori o nestabilnosti ovdašnjeg gospodarskog okruženja, pa na kraju nositelji ekonomske politike moraju posegnuti za netržišnim prečacima poput subvencija kako bi privukli investitore. Nažalost, ovakva ekonomska politika dugoročno je prilično pogubna”, kaže Nenad Gujaničić, koji je i glavni broker tvrtke “Momentum securities”

Kad je riječ o dioničarima, dodaje Gujaničić, te su slabosti posebno vidljive. “Nije ovo prvi put da se krše prava manjinskih dioničara, a kao posljedicu vidimo devastirano domaće tržište kapitala koje je godinama na putu umiranja.

Prema zakonu o pravu na besplatne dionice i naknade, na Beogradskoj su se burzi pojavili Aerodrom Nikola Tesla i Naftna industrija Srbije, koja predstavlja ključnu dionicu na tržištu. Dionice Telekoma, iako su podijeljene prije više od deset godina, nikada nisu ugledale svjetlo dana i njima se trguje preko oglasa i društvenih mreža, što vjerojatno najbolje pokazuje u kakvom su stanju domaći dioničari”, ističe naš sugovornik.

Željeni učinci
EPS bi, kaže, teoretski trebao predstavljati najvredniju tvrtku u ovom paketu. “Prave korporatizacije i željenih učinaka nema bez uvrštavanja poduzeća na burzu, a poštivanje zakonskih okvira neizbježno je i nešto bez čega se ne može zamisliti organizirano tržišno gospodarstvo.

Ostaje nada da će se ti procesi odvijati u dobrom smjeru i da EPS neće doživjeti sudbinu Telekoma kojemu fiktivni oblik dioničkog društva nije puno pomogao”, zaključuje Nenad Gujaničić.