Europska unija će od 1. siječnja sljedeće godine postupno uvoditi mehanizam za oporezivanje robe izvan Unije pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljikovog dioksida. Među te proizvode spadaju željezo, aluminij, električna energija i građevinski materijal.

Sva industrijska postrojenja u Srbiji koja prelaze granične vrijednosti dužna su dostavljati podatke o emisiji štetnih sastojaka Nacionalnom registru izvora onečišćenja koji vodi Agencija za okoliš. To čine i proizvođači građevinskog materijala. Emisija iz procesa proizvodnje mjeri se dva puta godišnje i dostavlja Agenciji, objašnjava RTS.

U Srbiji posluje 11 ciglana, četiri tvornice crijepa i tri tvornice za proizvodnju keramičkih pločica. Glavni energent koji se koristi je plin. Devet ciglana koristi petrol-koks, koji je jeftiniji od plina, ali je daleko štetniji.

“Sve buduće investicije kao i one koje trenutačno imamo u građevinskom sektoru morat će biti usmjerene prema smanjenju emisije ugljikovog dioksida.

Udjel izvoza građevinskih proizvoda kod srpskih proizvođača je veći od 50% i doći ćemo u situaciju da ćemo biti nekonkurentni na europskim tržištima te će nam biti otežano poslovanje”, izjavila je Majda Petković, predsjednica Udruženja proizvođača građevinske industrije.

Ljubica Santo, menadžerica kontrole kvalitete u tvrtki Mladost u Leskovcu, kaže da se moraju prilagođavati direktivama EU te pokušavaju pronaći alternative za energente.

Sustav trgovine emisijama ugljika, ali i drugim stakleničkim plinovima, uspostavljen je 2005. Primjenjuje se u svim državama članicama EU, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Već sada 11.000 industrijskih kompanija mora plaćati pristojbe na emisiju ugljikovog dioksida.

EU je isplanirala da nakon 2030. niti jedna tona emitiranog ugljikovog dioksida ne može biti besplatna.

“Ideja prekogranične pristojbe je da se stvore jednaki uvjeti za poslovanje na tržištu”, kaže Aleksandar Macura, programski direktor RES fondacije. Cilj je spriječiti kompanije da premjeste svoju proizvodnju iz EU u zemlje s nižim ekološkim standardima, kako bi s takvih mjesta prodavale robu u Uniju.

Hristina Vojvodić, pravna savjetnica Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu RERI, ističe da se prvo moraju prijaviti te emisije, odnosno procijeniti koliko će se plaćati i tko će sve plaćati”, dodaje Vojvodić.