Uvoz srpske nafte diverzificira se od 2021., iako su europske sankcije na uvoz energenata iz Rusije počele (postupno) stupati na snagu godinu dana kasnije.

Srbija je već 2021. najviše uvozila naftu iz Iraka, Norveške i Rusije, da bi se sljedeće godine u uvoznom miksu s vrlo malom količinom našla i Ukrajina.

Energetska sigurnost
Napori da Srbija diverzificira opskrbu naftom uvijek su dobri jer zemlja time dobiva veću energetsku sigurnost.

Uoči najnovijeg povećanja trošarina, a nakon dvije godine uredbe o ograničavanju cijena naftnih derivata, većina sugovornika Nove ekonomije koji posluju u energetskom sektoru smatra da se odluka o regulaciji cijena u Srbiji neće promijeniti. Uredba koja je na snazi ​​trebala bi prestati važiti krajem srpnja, no njezino je trajanje već u dva navrata produljeno.

“Ne očekujem velike promjene domaće regulative vezane uz cijene naftnih derivata. Kontinuirana domaća regulacija naftnih derivata rezultat je složene geopolitičke situacije koja je dovela do nestabilnosti globalnog tržišta nafte”, kaže za Novu ekonomiju Ivan Brajović, potpredsjednik udruge UTNGS i direktor T-Nafte Beograd.

Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić, pak, kaže da nema pravog odgovora na to što se u Srbiji događa kada su cijene nafte u pitanju, osim da isporuke variraju ovisno o ugovorenom poslu.

“Svaka od tih ugovorenih količina nafte prati sudbinu i konkretne cijene aranžmana po kojem je ugovorena. Ako analizirate trendove, onda gledate i terminske ugovore. Za sve tvrtke koje planiraju, projektiraju, rade to na temelju budućnosti. Tu dolazimo do razumijevanja interakcije robe i tržišta, a svaki ozbiljan gospodarstvenik će imati tri scenarija”, kaže Đukić.

Ivan Brajović podsjeća da je Srbija, kako bi osigurala energetsku stabilnost u uvjetima ekstremnog rasta cijena naftnih derivata 2022. godine, “država postupila odgovorno”, privremeno smanjivši trošarine na motorna goriva, iako nije učinila isto za tekući naftni plin (LPG).

“Budući da je Srbija ovisna o uvozu nafte, nemoguće je izolirati domaće cijene goriva od međunarodnih cijena nafte kao sirovine od koje se ta goriva proizvode. To praktički znači da će domaće cijene goriva pratiti putanju cijena nafte, kako rastu, tako i padaju. Istovremeno, državne mjere usmjerene su na suzbijanje prekomjernog rasta cijena goriva i time sprječavanje šireg inflacijskog trenda”, kaže direktor T-Nafte.

Srbija je 2021. godine uvezla ukupno 2,6 milijuna tona nafte (ukupne vrijednosti 1,34 milijarde dolara) iz Iraka 1,6 milijuna tona (755 milijuna dolara), iz Rusije 570.254 tone (331 milijun dolara), Norveške 88.392 tone (46,2 milijuna dolara) i EU 7.723 tone (4,2 milijuna USD).

Iduće godine su od ukupno uvezenih 3,4 milijuna tona (2,3 milijarde dolara) prednjačili Irak i Rusija s 1,8 odnosno 1,6 milijuna tona (1,2 milijarde i 1,05 milijardi dolara), a slijede ih EU i Ukrajina. Lani je od ukupno 3,5 milijuna tona (ukupno 1,9 milijardi dolara) uvezene nafte najviše bilo iz Iraka, 1,5 milijuna tona (851 milijun dolara), zatim iz Norveške (540.278 tona u vrijednosti od 357 milijuna dolara), iz Rusije (434.045 tona u vrijednosti od 216 milijuna dolara).

Problem je transport
Slijedi Azerbajdžan s 94.885 tona (63,7 milijuna dolara), EU s 10.692 tone (7,4 milijuna dolara) i Ukrajina s 347,7 tona (279.000 dolara).

“Teoretski, Srbija može uvoziti naftu sa svih destinacija, uključujući Rusiju, kojoj nismo uveli sankcije. No, budući da hrvatski Janaf zbog sankcija odbija transport nafte ruskog porijekla iz Omišlja, Srbija je prisiljena uvoziti naftu neruskog podrijetla. Rafinerija nafte u Pančevu može prerađivati ​​gotovo sve vrste nafte, a razlike se ogledaju samo u učinkovitosti prerade”, objašnjava Brajović.