Rast cijena hrane direktno je utjecao na inflaciju u Srbiji, budući da su neki proizvodi poskupjeli čak i bez realnog temelja.

Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković nedavno je napomenula kako su marže u trgovini značajno porasle i da to odmaže središnjoj banci u vraćanju inflacije u granice cilja, a pozvala je trgovačke lance da ne iskorištavaju trenutak, odnosno da vode “odmjerenu politiku marži”.

Faktor zimnice
Potrošači koji svakodnevno izdvajaju sve više novca za osnovne namirnice postavljaju pitanje do kada će cijene rasti i da li postoji mogućnost da određeni proizvodi pojeftine? Agroekonomista Milan Prostran za Biznis.rs kaže kako sa sigurnošću može tvrditi da će biti snižene cijene nekih vrsta voća i povrća.

“Sada smo u špicu cijena povrća koje se ostavlja za zimnicu. S obzirom na to da pristižu sa otvorenog prostora velike količine, ali i iz plastenika, trebale bi pojeftiniti paprika, paradajz, krastavac. Prije svega bi trebalo da pojeftine jer su cijene toliko visoke da ne mogu dalje ići. Za sada je pristigla velika količina robe i ukoliko je ne pokvare kiše ili neke vremenske nepogode cijene bi trebalo ići dolje”, ističe Prostran u razgovoru za Biznis.rs.

Dodaje kako je drugi razlog spuštanja cijena kupovna moć stanovništva koje će biti više usmjereno prema nabavci ogrjeva, kao i opremanju đaka za novu školsku godinu. “Što se tiče prehrambene, prerađivačke industrije i trgovaca, oni imaju više prostora da se “igraju” cijenama i da korigiraju marže. Vjerujem da su oni sve ovo vrijeme inflacije ostvarivali značajan profit, prije svega na račun niskih cijena u primarnoj proizvodnji”, ocjenjuje Prostran.

Cijena šljiva po kilogramu je 30 dinara, dok se u trgovačkim lancima prodaje za 120 dinara. Samo na ovom primjeru može se vidjeti koliki dio cijene proizvoda ide trgovcima.

“Oni, dakle, otkupljuju po cijeni od 30 dinara, a prodaju za 120. Trgovci nose i određeni rizik, jer moraju neku robu držati u hladnjačama, ali generalno i kod prerađivačke industrije i kod trgovačkih lanaca ima prostora da se kroz niže marže proizvod učini cjenovno prihvatljivijim za potrošače”, kaže ovaj agro ekonomist.

U analizi koju je Narodna banka Srbije napravila na temelju javno dostupnih financijskih izvještaja pet značajnih maloprodajnih lanaca u protekle tri godine navedeno je da su trgovačke marže te grupe bile nominalno veće u 2022. godini u odnosu na 2019. za 36,6 posto, a da je stopa trgovačkih marži u istom razdoblju porasla za dva postotna boda.

Utjecaj marži
“Narodna banka bi možda morala još detaljnije izvršiti analize utjecaja marži na inflaciju. U mojim razgovorima sa guvernerkom rekao sam da je ovo vrijeme velikih turbulentnih dešavanja, za koje nema uvijek rješenja ni u teoriji.

Mi jesmo u sferi tržišne ekonomije, ali na neki način se ipak apelira na segmente gospodarstva da pomognu da se taj inflatorni udar obuzda preko smanjenja marži. Tim pitanjem se bave i ekonomije većine zemalja, muče se i Njemačka, SAD. Taj cjenovni problem prisutan je svuda”, zaključuje agroekonomista Milan Prostran.v