Podaci FAO organizacije pokazuju da je vrijednost tzv. FAO indeksa hrane 11 mjeseci u konstantnom padu, cijene hrane u Srbiji su veće nego ikad. Srbija trenutno raspolaže ogromnim količinama pšenice, preko milijun tona, kaže u intervjuu za RTS agroekonomski analitičar Žarko Galetin i navodi da ta roba više nije tražena jer je stiglo ukrajinsko žito. Najveći pad prinosa prošle godine imao je kukuruz i, kako ističe, imat ćemo ga za domaće potrebe, ali ne i za izvoz.

Pred poljoprivrednicima je proljetna sjetva u kojoj bi trebalo biti zasijano oko 2,5 milijuna hektara, od čega gotovo milijun hektara otpada na kukuruz, a ostalo su jari usjevi. Predviđa se da će biti skuplji za trideset posto u odnosu na lani.

Cijene žitarica

Blaga zima olakšala je poljoprivrednicima pripremu tla pa je sve spremno za sjetvu. Snižene su cijene gnojiva, ali su porasle cijene sjemena i ostalih sirovina. Već nekoliko mjeseci cijene žitarica stagniraju i padaju. Troškovi poljoprivrednika prošle su godine bili rekordno visoki.

No, sezonu su obilježile i visoke cijene žitarica i uljarica na domaćem i svjetskom tržištu, što je potaknulo poljoprivrednike na sadnju. Galetin ističe da je Srbija ušla u problem zatvaranja domaćih bilanci po pitanju kukuruza, što je, napominje, bilo nevjerojatno u posljednjih 20 godina.

Kukuruz je lani, uz soju, bio najveći gubitnik uroda. Zaključiti bilancu znači postaviti pitanje hoćemo li imati dovoljno kukuruza za svoje potrebe, prvenstveno stočara. Prošlogodišnji urod, koji je bio vrlo loš, čak i najlošiji u zadnjih deset do 15 godina, zadovoljit će domaće potrebe, ali ćemo biti vrlo loši u izvozu, čime se već godinama ponosimo, a Srbija je među deset najvećih izvoznika u svijetu – naglašava Galetin.

Razlog tome je velika prošlogodišnja suša od koje je, kako kaže, pšenica “pobjegla”, jer je požnjevena početkom srpnja, ali su kolovoške suše drastično smanjile urod kukuruza i soje.

Suncokret je nešto otporniji na takve ekstremne uvjete i imao je solidan urod. Tu mogu pomoći neke agrotehničke mjere, poput sustava za zalijevanje. No, takvu situaciju imate s najrazvijenijim poljoprivrednim zemljama svijeta. Klima je ta koja u najvećoj mjeri diktira prinose primarnih poljoprivrednih kultura. U slučaju kukuruza i soje i takvih kultura, osim sustava navodnjavanja, ne vidim niti jednu drugu mjeru kojom možemo spriječiti klimatske uvjete – kaže Galetin.

Svjetsko tržište

Posebno ističe da cijena roba poput pšenice, kukuruza i soje najviše ovisi o svjetskom tržištu.

Što se Srbije tiče, navodi da “trenutačno raspolažemo s ogromnim količinama pšenice” i to, kako procjenjuje, više od milijun tona.

Od žetve do kraja veljače izvezli smo nešto manje od 500.000 tona, uz značajan pad izvoza u prošlom mjesecu, tek oko 23.000 tona, što je znak da pšenica više nije roba za kojom se traži velika potražnja. na svjetskom tržištu. Razlog je oko 15 milijuna tona ukrajinske pšenice, koja je doslovno zarobljena, sada otišla na tržište – ističe analitičar. Ta pšenica je, kako navodi, loše uskladištena i loše kvalitete, no Ukrajina se sada želi jednostavno riješiti te pšenice, snizili su cijenu i svi lučki terminali su popunjeni, posebno u crnomorskim lukama.