Prosječna plaća od 1150 eura u prosincu 2026. koju je najavio Aleksandar Vučić zvuči kao veliki skok. No ekonomist Milan Kovačević objašnjava zašto nije baš tako kako kaže srbijanski predsjednik.

Vučić je za TV Happy rekao da u Srbiji više nema jeftine radne snage i dodao da će u prosincu 2026. prosječna plaća u zemlji biti 1.150 eura, što je oko 136.000 dinara.

Plaće i standard
Usporedbe radi, prošlog prosinca prosjek je bio 95.093 dinara, što bi značilo da Vučić obećava da će plaća u prosincu 2026. biti oko 43 posto veća nego u 2023. godini.

Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, rast bruto plaća u razdoblju siječanj – kolovoz 2024. u odnosu na isto razdoblje prošle godine nominalno je iznosio 14,7 posto, odnosno realno 9,3 posto, dok su prosječne neto plaće nominalno su bili veći za 14,6 posto, odnosno realno za 9,2 posto.

Uvijek je otvoreno pitanje koliko prosječna plaća vjerno predstavlja životni standard. Primjerice, medijalna neto plaća za kolovoz 2024., posljednji mjesec za koji su objavljeni podaci, iznosila je 75.575 dinara. To znači da je 50 posto zaposlenih u Srbiji zarađivalo do tog iznosa.

Kovačević kaže da nije nemoguće da prosinačka prosječna plaća dosegne vrijednost koju Vučić najavljuje, ali da je ono što će se dogoditi za mjesec dana “jednokratno”. “Kad spomene bilo što o zaradi, ja samo začepim uši i ne slušam”, kaže Kovačević za Novu ekonomiju.

Objašnjava da postoji nekoliko stvari koje “kvare” izračun prosječne plaće za prosinac. Za početak, kaže Kovačević, vlasnicima tvrtki isplativije je povećati bonuse na kraju godine nego isplaćivati ​​dividendu, jer je tako manji porez, pa statistički povećava prosječnu plaću.

Ima i sezonskih trendova, neke privatne tvrtke isplaćuju trinaestu plaću na kraju godine, a moguće je i da je Vučić “čuva” za javni sektor, kaže ovaj ekonomist. “On ima sposobnost da mnogo manipulira time”, kaže on.

Kovačević ističe da kada je riječ o povećanju plaća ne treba zaboraviti ni inflaciju, jer ljude “ne zanima samo koliko će još novca dobiti, nego koliko će još moći kupiti novcem koji dobiju.”

Dapače, kada se uzme u obzir inflacija, sva povećanja plaća posljednjih godina imaju drugačiji kontekst. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, inflacija je u rujnu 2024. na godišnjoj razini iznosila 4,2 posto.

Još bolju sliku daje kalkulator vrednovanja dinara na temelju inflacije tvrtke za ekonomsko savjetovanje Cekos In. Prema ovom kalkulatoru, 100 dinara prije pet godina je kao ovoga tjedna 140,9 dinara, odnosno vrijednost dinara je pala za 29 posto.

Previsoka inflacija
Komentirajući objavu prosječne plaće za prosinac 2026. godine, Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu potporu kaže da je pitanje – kolika će biti inflacija. Srbija i Mađarska su dvije godine imale najveću inflaciju u Europi, koja je pojela gotovo cijeli gospodarski rast, podsjeća Rajić za Novu ekonomiju.

“Ako pogledate rast privrede, preračunate u dinare i vidite kolika je bila inflacija u dinarima, videćete da nije bilo rasta dve godine”, rekao je on. Prema njegovim riječima, inflacija se mora stabilizirati u sljedećih godinu-dvije, au tom će razdoblju gospodarstvo osjetiti posljedice tih inflatornih kretanja.

Milan Kovačević kaže da je u devet godina kupovna moć stanovništva jako malo porasla. Kad uzmete 2014. i 2023. godinu, koliko su rasle plaće i koliko je rasla inflacija, vidjet ćete da je kupovna moć praktički porasla samo 20-ak posto”, kaže.

Kako dodaje, “svaki put kad se povećaju plaće u javnom sektoru, to znači da poskupljuje ono što građani i gospodarstvo plaćaju javnom sektoru”.