Ekološki prosvjedi prijete rudarstvu litija u Srbiji, a industrija u Europskoj uniji (EU) ima mnogo toga za izgubiti, piše njemački Handelsblatt, o čemu govori izvršni direktor Rio Tinta Jakob Stausholm, prenosi ovih dana Deutsche Welle (DW).

U dolini Jadra nalazi se najveće nalazište litija u Europi, dovoljno za proizvodnju 1,1 milijuna električnih automobila godišnje, što pokriva 17 posto potražnje u EU.

Odgoda je neminovnost

No, izvršni direktor Rio Tinta Jakob Stausholm kaže da bi prosvjedi desetaka tisuća Srba mogli ugroziti planirane rokove, dodaje gospodarski list iz Dusseldorfa.

“Svaki put kad pretrpimo udarac, trenutak (početka rudarenja litija) se naravno dodatno odgađa”, rekao je Strausholm za Handelsblatt, dodajući da to ima posljedice na profitabilnost cijelog projekta.

Handelsblatt ocjenjuje da se njemačka automobilska industrija nada litiju iz Srbije.

Jer, s koncentracijom litija u rudi od 1,8 posto, to je jedno od rijetkih ležišta u Europi koje se može natjecati s projektima u Australiji ili Kanadi, pišu novine.

Podsjećamo da je zbog litija Srbiju, i to upravo u trenutku dok su trajale demonstracije, posjetio kancelar Olaf Scholz.

Stausholm kaže da su netočne tvrdnje ekoloških aktivista da će voda u dolini Jadra biti zagađena teškim metalima, kao i da se takve lažne informacije šire društvenim mrežama.

“A mi kao tvrtka nismo adekvatno spremni nositi se s takvim dezinformacijama”, dodao je.

Handelsblatt dalje navodi da bi litij iz Srbije pomogao Europi da prekine ovisnost o Kini, koja trenutno prerađuje 60 posto svjetskog litija. I ne samo to, diljem svijeta 44 posto ulaganja u litijske projekte dolazi iz Kine, dodaje se.

Procjenjuje se da će potražnja za litijem do 2040. biti devet puta veća nego što je danas, pod uvjetom da zemlje ozbiljno shvate klimatske ciljeve i sve više prijeđu na električna vozila.

“Međutim, trenutne poteškoće u Srbiji pokazuju koliko je teško Njemačkoj i EU osloboditi se sirovinske ovisnosti o pojedinim zemljama poput Kine”, ocjenjuje düsseldorfski list.

Handelsblatt napominje da se lokalno stanovništvo buni i zbog mogućeg iskopavanja litija u Portugalu, baš kao što se autohtono stanovništvo Laponije buni protiv iskopavanja rijetkih metala u Švedskoj.

Stausholm kaže da rudarske tvrtke moraju shvatiti da je lokalna zajednica uvijek na prvom mjestu.

“Potrebno je odagnati njihove strahove i stvoriti uvjete u kojima lokalno stanovništvo profitira od vađenja sirovina”, dodao je.

List prenosi da se u “krugovima njemačke vlade” pretpostavlja da je Srbija u projekt uključila Njemačku i EU upravo kako bi ublažila zabrinutost ekoloških aktivista. Jer, kaže se, europski i njemački standardi vrlo su visoki u odnosu na druge.

Glasnogovornica vlade u Berlinu rekla je za Handelsblatt da njemačka savezna vlada razumije da se projekt može provesti samo ako se pridržava visokih standarda zaštite okoliša, prenosi DW.

Promijenili ploču

Sve je ovo značajno drugačije od tonova koji su iz Rio Tinta mogli čuti početkom listopada.

“Bit ćemo u Srbiji još najmanje 40 godina ako se projekat Jadar realizira, ali prije nego što otvorimo rudnik, moramo dokazati Vladi i građanima Srbije da to možemo raditi sigurno”, rekao je tada Rio Tinto za Glas Amerike.

Dodali su da su poziv za sudjelovanje u javnoj raspravi prošle subote u Ljuboviji dobili iz ureda predsjednika Srbije, te smatraju da je rasprava “korak u dobrom smjeru”, kao i da je potrebno nastaviti komunikaciju “u tom smjeru”.

Rio Tinto je naveo da su se tijekom javne rasprave u Ljuboviji čula različita viđenja projekta, ali i da je kvaliteta komunikacije bila na izuzetno visokoj razini.