Tijekom prva dva mjeseca 2023. godine nastavljen je rastući trend priljeva doznaka u Srbiji koji je započet rekordne 2022. godine, kada su prihodi od osobnih transfera u platnoj bilanci Srbije premašili pet milijardi eura, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).

Različiti su uzroci rasta nominalne vrijednosti doznaka, ali je jedan od ključnih inflacija koja je “pogurala” naviše plaće građana Srbije koji rade u inozemstvu, ali i troškove sa kojima se suočavaju njihove obitelji u zemlji. U svom istraživanju portal Biznis.rs bavi se i pitanjem kako se troše doznake koje pristignu u Srbiju.

Snažan rast
U siječnju i veljači ove godine priljev doznaka u Srbiju iznosio je 731,3 milijuna eura, što predstavlja međugodišnji rast od 29,5 posto. U 2022. godini priljev po osnovi doznaka dostigao je 5,028 milijardi eura i povećan je za 38,3 posto u odnosu na 3,635 milijardi eura koliko je zabilježeno u 2021. godini.

Razloga za rast je nekoliko, a kako tvrde u NBS  doznake inače imaju ciklične karakteristike – što praktično znači da u razdobljima kriza, povećane globalne neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija, najčešće dolazi i do njihovog rasta. Praktično, ljudi koji žive u inozemstvu u takvim okolnostima više pomažu svoje članove obitelji i prijatelje.

Drugo, rast inflacije u svim zemljama doveo je do toga da su svi ključni makroekonomski i pokazatelji, pa tako i doznake, nominalno povećani. Na kraju, na rast doznaka utječe i povećan broj državljana drugih zemalja koji zasnivaju svoje boravište u Srbiji, kažu iz NBS.

Nenad Jevtović, direktor Instituta za razvoj i inovacije (IRI), u razgovoru za Biznis.rs potvrđuje da je inflacija svakako među ključnim razlozima što doznake nominalno rastu, ali ukazuje i na širu sliku iza tog trenda.

“Razlog je i taj što je srpska dijaspora sve brojnija, pa sve veći broj ljudi šalje novac prema matici. Brojne obitelji funkcioniraju tako što otac ili majka rade u zemljama EU, od Slovenije, preko Austrije, Njemačke, Nizozemske ili Francuske, a novac šalju ostatku obitelji u Srbiju. Takvih obitelji je danas daleko više nego prije pet ili 10 godina”, kaže Jevtović.

“Za nas su rezultati posljednjeg popisa najbolja potvrda našeg rada. Oni su pokazali da je u razdoblju od 2011. do 2022. godine između 25.000 i 30.000 ljudi godišnje emigriralo iz Srbije.

Takva kretanja ukazuju na zaključak da će i razina doznaka nastaviti rasti u narednim godinama, ali ne i unedogled, i to iz prostog razloga – ljudi koji su emigrirali neće imati više kome poslati novac u Srbiji”, upozorava Jevtović.

Faktor migracija
Prema njegovoj i ocjeni IRI, desetljeće nakon 2000. godine obilježila je tranzicija, narednu strane direktne investicije, dok će dekadu do 2030. godine obilježiti – migracije, i to ne samo u vidu odlaska ljudi iz Srbije, nego i dolaska i doseljavanja u Srbiju.

Jevtović je istakao kako je struktura potrošnje doznaka u Srbiji poprilično konstantna, kao i da podaci Međunarodnog monetarnog fonda ukazuju na isto – da 67 posto novca koji dijaspora pošalje matici ode na potrošnju, 24 posto u nekretnine, a tek jedan posto u investicije.

Dakle, dvije trećine novca iskoristi se za to da se ‘preživi’ mjesec, i zato ne bih očekivao nikakve promjene u strukturi potrošnje, smatra Jevtović.