Rebalans proračuna za ovu godinu provodi se u uvjetima kada su, prema riječima ministra financija Siniše Malog, javni prihodi za 60,6 milijardi dinara veći od planiranih.

Među prihodima koji se prenose u plan nije najizdašniji porez – porez na dodanu vrijednost.

Naime, prema podacima Ministarstva financija za prvih sedam mjeseci prihodi od PDV-a nominalno su veći u odnosu na isto razdoblje lani za 1,9 posto, a realno (kada se isključi utjecaj inflacije) niži za 11,3 posto.

Oprečni stavovi
Pad PDV-a kao najvećeg poreza na potrošnju može biti pokazatelj gospodarskih kretanja, a Ministarstvo financija i Fiskalni savjet o tome, čini se, imaju oprečna stajališta, piše Danas.

Ministarstvo financija ističe incidentno visok rast potrošnje u prošloj godini zbog rata u Ukrajini, zbog dolaska velikog broja stranaca, kao i panične kupnje građana.

No, Fiskalnoi savjet, tijelo zaduženo za nadzor javnih financija, upozorava da je naplata PDV-a sve slabija i da je utaja tog poreza sve veća.

“Smatramo da je pad očekivanih prihoda od PDV-a u rebalansu posljednji poziv na uzbunu da se odlučno pristupi izgradnji ljudskih kapaciteta Porezne uprave, kao i da se preispita dosadašnji rad Vladine radne skupine za borbu protiv sivila. gospodarstva”, upozoravaju stručnjaci.

Prema njihovoj ocjeni, pad prihoda od PDV-a, prvi nakon desetljeća uspješnog rasta, rezultat je smanjenja učinkovitosti naplate poreza.

“Iako se Fiskalni savjet slaže s Ministarstvom financija oko jednokratnog izdatka za potrošnju tijekom 2021. i 2022. godine, ova pojava samo djelomično može objasniti pad prihoda od PDV-a.

Smanjenje prihoda od PDV-a u rebalansu nije samo rezultat manje potrošnje – već i manje učinkovitosti naplate poreza, neovisno o razini potrošnje.

Drugim riječima, za zadanu razinu potrošnje u Srbiji porezna uprava ove godine nije uspjela prikupiti onu razinu prihoda od PDV-a koju je uspijevala prethodnih godina. Ovakav negativan ishod je nažalost očekivan s obzirom na nedostatak kadrovske osposobljenosti Porezne uprave, pa se Porezna uprava očito nije mogla učinkovito suočiti s pokušajima utaje PDV-a”, stoji u ocjeni Savjeta.

Danko Brčerević, glavni ekonomist Fiskalnog savjeta, podsjeća da Fiskalni savjet upozorava da se od kraja prošle godine bilježi pad naplate PDV-a.

“Pokušali smo komunicirati s Ministarstvom financija, ali njihov je stav da su to privremeni efekti. Ne isključujemo to, ali to već predugo traje. U osam mjeseci imamo nominalno povećanje prihoda od PDV-a od samo 3,5 posto, a istovremeno inflaciju od 12,5 posto. Barem toliko bi trebali rasti i prihodi od PDV-a, jer je, prema podacima Zavoda za statistiku, realna potrošnja bila oko nule”, objašnjava Brčerević.

Nedvojbeno je da su utaje poreza porasle, a njihovo objašnjenje leži u slabom funkcioniranju Porezne uprave.

Neizdrživ pritisak
Na jednog zaposlenog u Poreznoj upravi u Srbiji dolazi 1.584 stanovnika, dok je prosjek za usporedive zemlje CEE oko 950 stanovnika.

Osim toga, iz godine u godinu sve je manje zaposlenih poreznika. U 2015. iznosio je oko 5200, u 2018. oko 4650, da bi krajem 2022. u PU bilo oko 3700 zaposlenih na neodređeno vrijeme, što je smanjenje za više od 20 posto za prethodne četiri godine..