Hvalevrijedan projekt “Naše selo” Delta Holding pokrenuo je 2018. godine, s ciljem da se modernizira srpsko selo, a njegovi žitelji ohrabre da ostanu na svojim imanjima.

U prvom ciklusu projekt je obuhvatio mjesta Dubočane i Mala Jasikova, u okolini Zaječara, a ove godine je akcija proširena na Vojvodinu. Kao i cijeloj regiji, u Srbiji sela također odumiru. Stanovništvo odlazi u gradove ili sve više u inozemstvo u potrazi za boljim poslom i primanjima. Stanovništvo je sve starije, mladi radije biraju druge poslove.

Predviđanja pokazuju da će od 4700 sela u Srbiji, njih 1200 nestati u narednih petnaest godina. Isto tako više od 1000 sela ima manje od stotinu stanovnika, a 200 sela nema niti jednog stanovnika mlađeg od 20 godina. Čak 400 sela u Srbiji nema dućan, a 230 nema školu.

Projektu Delta Holdinga se upravo pridružilo i Bačko Novo Selo sa svojih 50-ak domaćinstava, koja se bave ratarstvom, voćarstvom, stočarstvom, pčelarstvom i uzgojem ljekovitog bilja. Uz prenošenje znanja, omogućeni su im i beskamatni krediti kod Erste Banke, a čiju kamatu je na sebe preuzeo Delta Agrar. On se će se isto tako pobrinuti za otkup, te će ono što mještani ne uspiju prodati po boljoj cijeni – sve otkupiti.

Doktorica za ljekovito bilje
Dugoročni je cilj da se srpsko selo učini atraktivnijim za život, te da se zaustavi migracija iz sela u grad kao što je bio trend do sada. Iako je poljoprivreda velika šansa za srpsku ekonomiju – ako je modernizirana i bazirana na najnovijoj tehnologiji – primjeri ostanka mladih na selu su još uvijek rijetkost.

Svijetli primjer je Nevena Blagojević Vladikostić, 30-godišnja doktorica znanosti iz Bačkog Novog Sela, koja će upravo svoje stečeno znanje primijeniti u svom rodnom mjestu.

“Moja porodica se bavi poljoprivrednom proizvodnjom već 30 godina, uglavnom ratarskim biljem, uljaricama i žitaricama. ja sam se stoga nakon Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu odlučila na korak dalje i upisala doktorske studije na temu “Proizvodnja i prerada ljekovitog bilja”. Kako bi ta priča dobila širi epilog i bila zanimljivija, ja se odlučujem i kod kuće proizvoditi ljekovito bilje.

Foto: Miodora Bozar

Ta spojena priča prakse i teorije bila je bitna kako bi se dobila konkretna i ostvariva perspektiva u budućnosti. Ono čime se bavim na fakultetu je konkretno prerada, odnosno tehnologija dobivanja eteričnih ulja, a ono čime se bavim kod kuće je poljoprivredna proizvodnja tog ljekovitog bilja”; kaže Nevena koja je spojila teorije i praksu, te sada njena obitelj proizvodi organsko ljekovito i aromatično bilje kao što su kamilica, timijan, žalfija, origano, menta, bosiljak, kim, peršin, komorač, kopar…

Proizvodnja organskog i eteričnog bilja je rastući trend u svijetu, ali kakvi su uvjeti u Srbiji?

“Kod nas se proizvodnja ljekovitog bilja uglavnom svodi na sirovinsku proizvodnju, a što se tiče prerađivačkih kapaciteta, oni su najviše usmjereni na sušenje ljekovitog bilja, te na proizvodnju čajeva, kao i na začine. Konkretno je proizvodnja eteričnih ulja na malim površinama, a potencijal je velik. Kako se nalazimo kraj obale Dunava, velik je broj poljoprivrednih vrsta ljekovitog bilja

Pokazalo se i da je kvaliteta eteričnog ulja zaista tržišne vrijednosti, odnosno može se plasirati s velikim potencijalom na naše i vanjsko tržište”, pojašnjava Nevena. Dodaje kako uzgajaju biljke iz četiri obitelji biljaka, ali su one i dalje u istraživačkoj fazi, te njih desetak istražuju posljednje tri godine.

Za što ih koriste?

“Upravo je to dio cijele priče gdje nam je potrebna daljnja pomoć. Kako pored znanja koje projekt “Naše selo” pruža – tako i dalje u smislu plasmana proizvoda. Za sada se naša proizvodnja najviše odnosila na tržište proizvođača koji proizvode u Srbiji eterična ulja i plasiraju je krajnjim korisnicima. Mi bismo naravno željeli doći do tih krajnjih korisnika kako bismo tu svoju tržišnu vrijednost povećali. To su prije svega kozmetička, farmaceutska i poljoprivredna industrija.

Naše biljke mogu se upotrebljavati i u aromaterapijske svrhe, te u kombinaciji s apiterapijom, odnosno pčelarstvom u fitoterapijske svrhe”, kaže Nevena. Otac Branko Blagojević stao je uz njenu ideju i podržao je, te obitelj sada želi nabaviti destilator, liniju za destilaciju i sušaru, kako bi unaprijedili poslovanje.

Foto: Miodora Bozar

Mišel će biti svoj gazda
Još je jedna uzdanica srpskog sela mladi Mišel Emić je također iz Bačkog Novog Sela. Iako ima samo 19 godina – odlučio je ostati kod kuće, raditi, stvarati i zarađivati ta život. Trenutno pomaže ocu, ali želi u budućnosti registrirati i svoje gazdinstvo. Sada obrađuju 12 hektara soje, bave se kupovinom i čišćenjem ribe, obrađuju 0,75 hektara jagoda i imaju 60 ovaca. Iz kredita bi željeli nabaviti mehanizaciju, priključne mašine i proširiti nasad jagoda.

“Tu su mi roditelji, imam zemlje, to mi je neka budućnost. Bavimo se ratarstvom i jagodama. Na zemlji radim već nekih četiri, pet godina, krenuo sam mlad. Nije mi teško ni ustati ni raditi,volim sve to, sada nam u svibnju kreće berba jagoda, posla uvijek ima. I može se živjeti od njega, sad kada proširimo proizvodnju”, otkriva planove Mišel. On je proveo četiri godine u srednjoj školi u Novom Sadu, ali se vratio, jer misli da mu je na selu bolje i da može bolje živjeti nego u gradu.

“Većina mojih vršnjaka je otišla, što u gradove, što u inozemstvo – u Njemačku ili Švicarsku. Ali ja bih htio raditi na zemlji, proširiti se”, kaže mladi Mišel.

Delta Fondacija je od osnivanja 2007. do kraja 2021. godine ostvarila 3990 humanitarnih akcija, u društvenu zajednicu uložila je 39,1 milijuna eura, a pomoć je dobilo 757.324 stanovnika Srbije.