Inflacija u Srbiji je od prošlog mjeseca na prihvatljivoj razini i približila se postavljenom cilju Narodne banke Srbije od tri posto (plus/minus 1,5 posto), pa ekonomisti Kvartalnog monitora očekuju još dva sniženja kamatnih stopa do kraja godine, rekao je Miroljub Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Njihova su očekivanja u skladu s još uvijek povećanom temeljnom inflacijom, koja je posljedica visokih troškova rada i ekspanzivne fiskalne i monetarne politike.

“Očekuje se da će NBS i Europska središnja banka (ECB) tijekom godine dodatno smanjivati stope, a dinamika smanjenja ovisit će o kretanju inflacije i gospodarskoj aktivnosti”, rekao je Arsić na predstavljanju najnovijeg tromjesečnika Kvartalni monitor.

Uzroci inflacije
NBS je već u lipnju smanjila referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, što je bilo prvo smanjenje od kraja 2020.

Dok je ranije inflacija bila visoka zbog cijena hrane i energenata, sada inflacija najvećim dijelom proizlazi iz poskupljenja usluga, odnosno bržeg rasta realnih plaća od rasta produktivnosti.

Prema Arsićevim riječima, tijekom prvog tromjesečja ostvaren je visok međugodišnji realni rast plaća od 8,7 posto, no plaće su stagnirale u odnosu na kraj prošle godine, a zbog pada inflacije plaća u ovoj će se godini ostvariti međugodišnji rast od blizu deset posto.

“Kao posljedica neravnoteže ponude i potražnje za radom, realne su plaće od 2018. porasle za preko 40 posto, dok je produktivnost porasla za oko deset posto. Rezultat je povećanje jediničnih troškova rada za oko 30 posto. Zbog toga je konkurentnost srpske privrede u vanjskotrgovinskoj razmjeni manja, ali (to) utiče i na rast cijena nerazmjenljivih dobara, usluga i drugog”, objašnjava Arsić.

Ova situacija vidljiva je i u drugim zemljama srednje i istočne Europe koje se suočavaju s demografskim problemima, dodao je Arsić.

Gospodarski rast ove godine u potpunosti se temelji na privatnoj i javnoj potrošnji te investicijama. Vanjska potražnja i dalje je niska, smatraju ekonomisti, zbog slabog gospodarskog rasta u Europskoj uniji.

Ipak, ekonomisti ove godine očekuju dobar rezultat i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 3,5 posto, iako prema njihovom mišljenju potrošnja može biti pokretač rasta samo kratkoročno, dok je “dugoročno”, rast izvoza ključan.

Fiskalna politika je na planiranom putu, pa čak i nešto bolja od plana proračuna, a deficit za prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 24 milijarde dinara.

“Strukturni fiskalni deficit, koji odražava sustavnu razliku između poreza i rashoda u Srbiji, iznosi oko dva posto, što je dugoročno neodrživo. Stoga je u nadolazećim godinama potrebno da nekoliko glavnih rashodovnih pozicija raste sporije od rasta BDP-a. Time bi se u budućnosti izbjegla potreba za fiskalnom konsolidacijom u kojoj bi se smanjili rashodi i povećali porezi”, objašnjava Arsić.

Snažan rast
Prema riječima Milojka Arsića, u prvom kvartalu uglavnom prevladavaju pozitivni rezultati. Gospodarstvo je u tom razdoblju ostvarilo relativno visok rast, stopa nezaposlenosti je doživjela blagi pad, dok su registrirana zaposlenost i realne plaće rasle.

“Prema cilju rasta BDP-a, Srbija je u vrhu zemalja s najbržim rastom. Stopa rasta gospodarske aktivnosti je visoka, no dijelom je i posljedica usporedbe s niskom bazom prethodne godine. Značajan rast zabilježen je u građevinarstvu, gdje je iznosio 14 posto. Zatim u uslužnom sektoru, IT-u i telekomunikacijama, ali i klasičnim uslugama poput trgovine, prometa i turizma. Na to prvenstveno utječe rast plaća.

Pokretač rasta je domaća potražnja, odnosno investicije, privatna i državna potrošnja. S druge strane, izvoz je u prvom tromjesečju imao spor rast jer su svjetske cijene počele padati. Zato se izvoz mora oporaviti jer je za male zemlje poput naše jedan od glavnih pokretača rasta. “Domaća potražnja nije dugoročno održivi pokretač rasta u gospodarstvu veličine našeg”, kaže ovaj profesor.