Budući da je Srbija u idućim godinama odlučila više izdvajati za projekte vezane uz EXPO, ceste i naoružanje, proračunski deficit će se povećati na oko tri posto BDP-a, čime se propušta prilika da se napravi plan koji bi bio ekonomičniji, ocijenilo je Fiskalno vijeće, napomenuvši da unatoč tome budući plan potrošnje “neće ugroziti stabilnost”.

“Posebno je žalosno što je propuštena prilika da se štedljivijim planom i nižim fiskalnim deficitom ranije spusti javni dug Srbije ispod 45 posto BDP-a, pa se uvođenje fiskalnih pravila o deficitu ne bi moralo odgađati ni do 2029. “, kažu ekonomisti Vijeća.

Ekspanzija potrošnje
No upravo su brojke dijelom omogućile da država krene u ekspanziju potrošnje, jer je zbog statistike smanjen i javni dug. Posljedica je to revidiranog rasta BDP-a Srbije za 2023. godinu, kojim je Republički zavod za statistiku (RZS) iznenadio stručnjake značajno promijenivši sve brojke koje se promatraju u odnosu na BDP.

Naime, rast gospodarstva procijenjen je na 2,5 posto, no u listopadu, kada je Zavod izračunao cjelokupni račun, ta je brojka narasla na 3,8 posto. Što BDP više raste, to je udio javnog duga u BDP-u manji, pa je dug s 52,3 posto BDP-a pao na 48,4 posto BDP-a, a slično smanjenje se zatim automatski prenosi u sljedeće godine.

Zbog rasta BDP-a moraju rasti i mirovine i plaće. Revidirana revizija BDP-a naviše automatski je spustila udio mirovina u BDP-u ispod 10 posto. To potom zakonski dovodi do njihove izdašnije indeksacije u 2026. i 2027. godini i posljedičnog povećanja javnih rashoda za te namjene, pojašnjavaju u Fiskalnom vijeću, piše Nova ekonomija.

“Povećanje javnih investicija za oko 0,5 posto BDP-a godišnje otprilike odgovara troškovima nabave borbenih zrakoplova Rafale, koji nisu bili predviđeni Nacrtom fiskalne strategije pa je i to bio očekivani novi trošak. No, ti novi rashodi za mirovine i javne investicije od oko jedan posto BDP-a kompenziraju se gotovo identičnom korekcijom javnih prihoda naviše u sljedećim godinama”, kažu u Fiskalnom vijeću.

Porezni obveznici dobili su uvid u niz važnih informacija koje dosad nisu mogli znati. Sada je jasno da će neki veliki projekti stajati znatno više nego što je najavljeno, primjerice troškovi izgradnje nacionalnog stadiona s pratećim sadržajima sada se procjenjuju na 112,4 milijarde dinara, odnosno 960 milijuna eura. Vlada bi trebala pružiti veću potporu RZS-u za jačanje stručnih i operativnih kapaciteta, poručili su iz Vijeća, jer uređene zemlje svoju gospodarsku politiku moraju temeljiti na podacima.

“Posljednja revizija BDP-a značajno je promijenila makroekonomsku sliku Srbije. To se može dobro ilustrirati novom procjenom BDP-a u 2024. godini, koji sada iznosi 82 ​​milijarde eura, dok je u Nacrtu strategije (prije revizije) ta procjena bila 76,4 milijarde eura”.

Upitna kvaliteta podataka
“Podsjećamo, ovo je već treća značajna revizija BDP-a Srbije u proteklih deset godina, koja je relativno snažno povećala razinu BDP-a (s pet na sedam posto po reviziji), što nisu uobičajene promjene u drugim europskim zemljama,” rečeno je.

Fiskalni savjet napominje da velike revizije statističkih podataka koje značajno mijenjaju razinu i kretanje ključnih ekonomskih i fiskalnih pokazatelja, neminovno otvaraju pitanja o kvaliteti podataka u Srbiji. Upitna je i vjerodostojnost cijele Strategije, jer ona već dugo nije obvezujući dokument za vođenje javnih politika.