Nagomilani problemi i splet aktualnih okolnosti, kao što su sušna godina i inflacija, pogurali su cijene stočne hrane i utjecali da se smanji stočni fond. Stručnjaci očekuju da će sve to i dalje negativno utjecati na srpsku industriju mlijeka, koja se već suočava sa nedostatkom sirovina.

Stočari traže da se premija za mlijeko poveća na 20 dinara, da se prekine, odnosno regulira uvoz mlijeka, te u potpunosti dozvoli njegov izvoz, ali i vrati pravilnik za subvencioniranje grla i da se formira radna grupa pri Ministarstvu. Zatražili su i da država krene u pravcu formiranja najnižih otkupnih cijena. O svim ovim temama proizvođači mlijeka razgovarat će 1. veljače s ministricom, a ako se njihovi zahtjevi ne ispune spremni su krenuti u prosvjede.

Vlasnik farme Dejan Trajković iz Skorenovca spada u veće proizvođače mlijeka, a trenutno ima oko 320 goveda i oko tri tone mlijeka dnevno. Kaže da su velike muke sa kojima se ova, i druge farme u Srbiji suočavaju i napominje da mnogi mali fameri to nisu mogli izdržati. Dodaje da će i on ugasiti svoju, ukoliko bude primoran da smanjuje broj grla.

”Jako sam blizu tome. Već se mislim što ću u ovih nekoliko godina uraditi, jer ja ne vidim da će se išta promijeniti i biti bolje. Trenutno u Srbiji nemate više od 200.000 krava, a bilo ih je nekada mnogo, mnogo više. To je negdje krenulo u ožujku, travnju prošle godine, da stoka enormno ide na klanje. Mi smo na to upozoravali, zvali, išli u Ministarstvo, ali nikog nije bilo briga”, tvrdi Trajković.

Skuplja proizvodnja
Iako je otkupna cijena mlijeka prošle godine povećana, povećane su i cijene energenata i stočne hrane, a time i gubici proizvođača. Zaostale subvencije i regresi, koje im je država obećala do kraja godine, nisu isplaćeni, a nakon nestašice mlijeka i povećanog uvoza, krenuo je novi krug problema.

Agroekonomist Žarko Galetin kaže za Euronews Srbija da su zahtjevi stočara posljedica nesređene situacije u sektoru mliječnog govedarstva koja se i očekivala, a koja je prošlo ljeto eskalirala, kada su poljoprivredni proizvođači upozoravali da će Srbija biti prinuđena uvoziti mlijeko.

”Uvoz je bio očekivana mjera, a to su iskoristili prerađivači i srušili su otkupnu cijenu. Zahtjevi poljoprivrednika da se poveća premija na 20 dinara za mlijeko su opravdani i država bi to mogla uvrstiti u svoj agrarni budžet koji je ove godine nešto veći. Kvote za uvoz mlijeka, koje je najavila i ministrica su neophodna mjera, jer uvozom mlijeka povećavate ponudu na domaćem tržištu i relaksirate otkupljivače u toj mjeri da oni mogu ucjenjuju proizvođače i farmere i da spuštaju cijenu mlijeka, što se i dogodilo”, kaže Galetin.

Zahtjevi mljekara
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka iz Banata Vukašin Baćina izjavio je u ponedjeljak da će 1. veljače na razgovorima s ministricom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelenom Tanasković zatražiti uvođenje kvota za uvoz mlijeka i minimalne otkupne cijene mlijeka od 80 dinara po litru. On je za Betu rekao kao će od Vlade zatražiti i da se premija za mlijeko poveća sa sadašnjih 10 na 20 dinara. Na listi zahtjeva je i da se ugovori o zakupu državnog zemljišta produže za još deset godina.

”Glavni problem je kod Imleka koji je uvoznik mlijeka iz mljekare u Poljskoj i Mađarskoj i koji to mlijeko prodaje kao domaće jer je preko ambalaže za domaće mlijeko prelijepio samo etiketu da potječe iz Poljske. Ta mljekara uvozi velike količine i stvara višak na tržištu dok ne sruši otkupne cijene i ne uništi domaće farmere”, rekao je Baćina.