U 2023. godini globalno stezanje monetarnog remena konačno se prelilo i na tržišta nekretnina, pa tako i na domaća, koja su se nakon dvije godine izrazitog rasta suočila sa “smirivanjem i stabilizacijom”, ocjenjuje Republički geodetski zavod (RGZ).

Zanimljivo je da cijene kvadrata nisu krenule “u rikverc”, kako su se nadali potencijalni kupci – do kraja rujna godišnja stopa rasta cijena stanova dosegnula je 8,2 posto, s tim da su kvadrati u starogradnji poskupjeli. skuplje od novogradnji, za 9,26 posto u odnosu na 6,26 posto.

Osjetljivo tržište
O trendovima koji vladaju na domaćem tržištu u 2023. godini Biznis.rs je razgovarao s Milićem Đokovićem, procjeniteljem i sudskim vještakom za područje nekretnina.

Tržište nekretnina vrlo je osjetljivo na ekonomske i političke ‘poremećaje’, a ni jednog ni drugog nije nedostajalo u protekloj godini, počevši od rasta cijena kredita pa do izbijanja sukoba u Pojasu Gaze”, kaže Đoković. Rezultat takvih kretanja vidljiv je u podacima o vrijednosti tržišta nekretnina u 2023. godini, kao i udjelu kredita u ukupnom broju kupaca.

Iako se prognoza praktički ostvarila, moram reći da prošle godine nisam znao da će biti izbora. Oni će svakako utjecati na kretanja na tržištu nekretnina u zadnjem kvartalu 2023. godine, kroz osjetan pad aktivnosti. Također, nismo mogli ni pretpostaviti da će doći do sukoba u Gazi. Nepredvidivi događaji uvijek utječu na pet do deset posto”, objašnjava Đoković.

To ujedno znači da se nije dogodilo ono famozno “pojeftinjenje” kvadrata koje su kupci godinama priželjkivali, a Đoković naglašava da ne treba uspoređivati ​​“godine postkoronavirusnog rasta” 2021. i 2022. s godinom iza nas.

“Te dvije godine jednostavno nisu statistički relevantne, kao što je famozna godina hiperinflacije 1993. ‘izbrisana’ iz statistike. Svatko tko uspoređuje današnje cijene s onima od prije godinu ili dvije riskira veliku grešku”, naglašava Đoković.

Također, ono što se promijenilo u 2023. je da staro pravilo da je kupcima najvažnija lokacija, čini se da gubi na snazi.

“Naime, na našem tržištu lokaciju može birati tri do pet posto najimućnijih kupaca, koji mogu podnijeti cijenu koju dobra lokacija nosi. Svi ostali su spremniji na kompromise, a to se vidjelo i na domaćem tržištu”, rekao nam je Đoković.

Veći stanovi
Zabrinjava ga još jedan trend – činjenica da je površina prosječnog stana u novogradnji gotovo 70 četvornih metara.

“Za koga se grade takvi stanovi?” Prevelik je za one koji traže svoju prvu nekretninu i mlade parove s jednim djetetom, koji su najčešći kupci na našem tržištu. Također, smatram da se investitori odlučuju za usklađivanje pravila o obveznom broju parkirnih mjesta po broju stanova, pa će radije graditi zgradu s 10 stanova i 11 parkirnih mjesta nego kalkulirati s većim brojem manjih stanova, budući da Obavezno je da svaki stan ima 1,1 parking mjesto”, objašnjava Đoković.

U 2024. godini očekuje nastavak stabilizacije domaćeg tržišta nekretnina. “Ovisno o kretanju euribora, treba očekivati ​​blagi povratak kreditnih kupaca i blagi porast novogradnje s obzirom na broj izdanih dozvola. Mislim da nije loše vrijeme za kupnju jer očekujem da će cijene drastičnije rasti 2025. godine, budući da se takav skok događa nakon svake krize”, zaključuje Đoković.