Optimisti bi rekli kao slijedi smirivanje situacije i, ako se pokaže da su projekcije Narodne banke Srbije točne, bili bi formalno u pravu. Ali, realisti će ukazati da te iste projekcije nose drugačije upozorenje: Čak i da se smirivanje u drugom dijelu godine ostvari, građane i privredu u Srbiji u 2023. godini čeka gotovo ista prosječna inflacija kao i u 2022., analizira portal danas.rs.

Cijene su lani prosječno rasle 11,9%. Ubrzanje je počelo nakon napada Rusije na Ukrajinu – s 9,1% u ožujku na 11,9% u lipnju, 14% u rujnu i na kraju 15,1% u prosincu procjenjuje državni zavod za statistiku (Narodna banka Srbije očekivala je 15,7%).

Ove se godine očekuje obrnuti trend – da inflacija u ožujku i dalje bude 15,4%, u lipnju 13,9%, u rujnu 9,9% i na kraju godine 8 posto.

Narodna banka Srbije zapravo predviđa čak i višu prosječnu inflaciju u 2023. nego u prošloj godini – čak 12,5% u odnosu na 11,9%.

Saznanje da Narodna banka Srbije nije ništa lošiji prognostičar od ostalih monetarnih regulatora u svijetu ipak ne mijenja činjenicu da je sasvim moguće da i ovaj put suviše optimistično gleda na stvari.

Narodna banka Srbije je, primjerice, u svibnju prošle godine očekivala da će inflacija u rujnu biti manja od devet posto, a ona je u stvarnosti bila 14%. Za prosinac su predviđali manje od osam, a u stvarnosti je bila veća od 15 posto.

Prema alternativnom scenariju Narodna banka Srbije računa s višim cijenama energenata, većom inflacijom u euro zoni i manjim privrednim rastom što kao rezultat daje prosječnu inflaciju u Srbiji od 14,6 posto u 2023. godini kao i privredni rast od samo jedan posto u odnosu na 2,5 posto koliko se inače očekuje.

Ali, čak i da ne dođe do eskalacije, i sama prosječna inflacija od 12,5 posto za većinu građana Srbije značit će novi jak udar na životni standard. Hrana i energenti koji disproporcionalno pogađaju siromašnije građane, i prošle, a i ove godine će poskupjeti znatno više od razine opće inflacije.

U studenom prošle godine međugodišnji je rast cijena hrane u Srbiji bio čak 22,5 posto, a energenata 18,6 posto, dok je ukupna inflacija bila “samo” 15,1 posto. Za ovu se godinu predviđa sličan tempo rasta cijena hrane.

Kada se zna da hrana čini oko trećine izdataka prosječnih građana Srbije, a da kod najsiromašnijih čini čak pola svih troškova, jasno je koliko će ovaj dvogodišnji niz snažne prehrambene inflacije utjecati na njihov život.

Prošle su se godine kao najtočniji ekonomski analitičari i prognozeri pokazali upravo oni čijem se sudu najmanje vjeruje – građani. Dok su privreda i financijski sektor u studenom 2021. godine dok još nije bilo rusko-ukrajinskog rata očekivali da kroz godinu dana inflacija bude samo četiri posto, građani su već tada prognozirali 15 posto. I pogodili su neslavni džekpot, jer je rast cijena u studenom 2022. godine bio točno 15,1 posto. Sada ti isti građani očekuju 20 posto inflacije u studenom 2023. godine.