Potražnja građana za kreditima smanjena je u prvom kvartalu ove godine zbog rasta cijena nekretnina, pokazuju bankari u Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka koju je objavila Narodna banka Srbije (NBS). Zbog nepovoljne situacije na tržištu nekretnina, kao i manje kupnje trajnih dobara široke potrošnje, smanjena je potražnja za bankovnim kreditima, barem u prva tri mjeseca 2023. godine.

Oštriji uvjeti
Banke očekuju povoljniju situaciju u drugom kvartal, piše Nova ekonomija. “U prvom kvartalu ove godine banke su nastavile pooštravati uvjete za stanovništvo, ali u manjoj mjeri nego u četvrtom kvartalu 2022. godine. “Pooštravanje se odnosilo na dinarske kredite u nešto većoj meri nego na kredite s valutnom klauzulom”, navodi se u Izvještaju Narodne banke Srbije.

Pooštravanje uvjeta kreditiranja stanovništva očekuje se i tijekom drugog kvartala 2023. godine, navodi se u istraživanju. Pooštreni uvjeti kreditiranja odnosili su se i na dinarske gotovinske kredite (uključujući kredite za refinanciranje) te stambene i potrošačke kredite s valutnom klauzulom.

Banke su ocijenile da su pooštravanju uvjeta kreditiranja građana, ali i gospodarstva, najviše pridonijeli povećani troškovi izvora kredita i rast cijena nekretnina, praćeni neizvjesnošću oko gospodarske situacije.

Narodna banka Srbije (NBS) je u prosincu predvidjela mogućnost da građani koji imaju problema s otplatom kredita mogu od banke zatražiti reprogram koji uključuje produljenje roka otplate kredita.

Veroljub Dugalić, pak, kaže da “što se dulje otplaćuje neka obveza, bankovni kredit, to je udio kamata u tom dugu veći”. “Morate samo izračunati ukupni iznos koji biste platili da ne iskoristite to produženje roka otplate.” Ili, ako se odlučite na to, koliko ćete više platiti nego što biste platili bez produljenja roka otplate”, objasnio je Dugalić.

Prema njegovim riječima, mogućnost koju predviđa NBS u ovom trenutku može predstavljati “malo olakšanje”. Postoje kategorije građana kojima svaka olakšica trenutno pomaže da prežive, jer će njihova mjesečna rata, na primjer, biti ne 15.700, već 11.300 dinara.

“To je ono što im znači u ovom trenutku.” Ali za pet, odnosno za tri godine, koliko se rok obveze produžuje, na kraju platite više nego što biste platili bez produljenja roka otplate.”

Jasno je da građani imaju i dalje pojačanu potrebu za gotovinom zbog inflatornih pritisaka koji bi, doduše, do kraja godine ipak trebali popustiti.

Inflatorni pritisci
Međugodišnja inflacija u Srbiji u travnju je iznosila 15,1 posto, a najnovija projekcija inflacije nije se promijenila u odnosu na veljaču. Vrhunac inflacije je iza nas, a njen povratak na cilj (oko tri posto) očekuje se sredinom 2024. godine, rekao je Željko Jović, viceguverner Narodne banke Srbije (NBS).

U međuvremenu, NBS očekuje postupno smanjenje inflacije u drugoj polovici ove godine, usporavanje rasta cijena, pa se u lipnju očekuje 14 posto inflacije.