Donedavno je kilogram svinjskog buta bez kostiju mogao koštati više od 750 dinara, a danas kilogram ove vrste svinjskog mesa u trgovinama košta od 670 do 800 dinara.

Vlada je nakon godinu dana ukinula Uredbu kojom su bile ograničene cijene nekoliko proizvoda, između ostalih i svinjske lopatice bez kostiju, koja danas u trgovinama košta od 620 do 690 dinara.

Do ukidanja Uredbe, kilogram ovog mesa nije mogao koštati više od 738 dinara. Cijene za sada miruju, iako je bilo primjedbi da će skočiti čim ih država “oslobodi” ograničenja. To bi se uskoro moglo promijeniti, najavljuju proizvođači, jer ovih životinja je sve manje, ponuda je slaba, a troškovi uzgoja samo rastu.

Tijekom siječnja tovne svinje do 120 kilograma prodavale su se za 300 dinara po kilogramu, one preko 120 kilograma koštale su od 220 do 230 dinara, a krmače za klanje od 170 do 250 dinara po kilogramu.

Sustavno rješenje
Nenad Budimović, tajnik Udruženja za stočarstvo pri Privrednoj komori Srbije, podsjeća da je prošlo tri tjedna od prestanka važenja Uredbe, pod kojom su bile četiri kategorije svinjskog mesa, te da je nije bilo poskupljenja mesa.

“Smisao Uredbe je da se u kratkom roku uredi tržište, što je dalo efekta. Ali na cijenu mesa ne utječe valjanost Uredbe, već je potrebno sustavno rješavati probleme u proizvodnji svinja i svinjskog mesa”, napominje Budimović. Velike promjene događaju se, ističe, kod velikih europskih proizvođača.

“Pao je broj svinja i proizvodnja svinjskog mesa, pa je manji broj, smanjena ponuda pridonijela rastu cijena živih svinja i odojaka. Smanjen je broj i proizvodnja u EU zbog prisutnosti afričke svinjske kuge, Kina je otkupljivala velike količine svinjskog mesa, a lani smo imali poskupljenje kukuruza kao osnovne komponente stočne hrane”, napominje Budimović.

Iz godine u godinu u Srbiji sve manje stoke, a početkom prosinca prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2021. u Srbiji je, prema podacima RZS-a, bilo manje goveda za 6,9 posto, svinja za sedam posto, koze za 1,7 posto i perad za 3,5 posto.

Slaba ulaganja
Agroekonomski analitičar Vojislav Stanković kaže da je za stočarstvo potrebna stalna zaposlenost, a da su ulaganja u stočarstvo posljednjih godina vrlo skromna.

“U dobro strukturiranoj proizvodnji stočarstvo mora imati udio od 45 do 50 posto u ukupnom BDP-u poljoprivrede, a kod nas je to manje od 30 posto. S druge strane, kupovna moć stanovništva je izrazito skromna, većina si ne može priuštiti meso u svakodnevnoj prehrani jer su cijene visoke, a primanja skromna”, napominje Stanković.

Zamrzavanje cijena koje smo imali, kaže, bilo je problematično i veliki je problem pad stočarske proizvodnje. “Cijene će sigurno imati rast, ali on će biti neznatan zbog niske kupovne moći. Jer i te zamrznute cijene bile su visoke, a potražnja je svakim danom bila sve manja. Treba očekivati ​​rast u narednom periodu, od 10 do 15 posto”, napominje Vojislav Stanković.