Benzin, dizel, cigarete, alkoholna pića i kava od listopada poskupljuju zbog najavljenog povećanja trošarina za osam posto. Nažalost, ovo nisu jedina poskupljenja koja nas očekuju do kraja godine.

Osim spomenutih trošarinskih proizvoda, građane Srbije od studenoga, izvjesno je, očekuju i poskupljenje struje (na koju za sada ne raste trošarina) te poskupljenje prirodnog plina – za koje će se trošarina uvesti tek od siječnja 2025.

Pritisak MMF-a
Poskupljenje tih energenata predviđeno je ugovorom s Međunarodnim monetarnim fondom, a prema tom planu postoci rasta trebali bi biti osam posto za struju i 10 posto za plin, prenosi N1.

Sljedeće poskupljenje električne energije i plina istim je sporazumom predviđeno za svibanj 2024. godine u istim postocima.

Lokalne samouprave uveliko usvajaju nove cjenike grijanja koji se, barem kada je u pitanju Beograd, primjenjuju od rujna. Daljinsko grijanje u glavnom gradu skuplje je šest posto (novi cjenik PUK Beogradske elektrane).

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić u petak je, odgovarajući na pitanje Tanjuga o poskupljenju grijanja, rekao da je riječ o minimalnom poskupljenju u odnosu na poskupljenja u posljednje dvije godine.

Istaknuo je da je, prema podacima Beogradskih elektrana, prije godinu i pol dana plin poskupio za 11 posto, te da je rat u Ukrajini utjecao na rast cijena energenata. Gradsko vijeće Niša usvojilo je prijedlog poskupljenja grijanja, pa će Nišlije od listopada plaćati 7,11 dinara za varijabilni dio računa, umjesto dosadašnjih 6,56 dinara po kilovat satu, što je povećanje za 8,42 posto.

Razlog poskupljenja, kako navode iz niške Toplane, je poskupljenje plina i mazuta. Kako se ističe u obrazloženju Gradske toplane Niš, cijena plina je 55,01 dinara po metru kvadratnom, što je 8,8 odsto više nego u siječnju ove godine, dok je prosečna cijena mazuta 76,3 dinara. po kilogramu, što je 14,05 posto više u odnosu na prethodnu cijenu. Niža je jedino cena mazuta, koja sada iznosi 137 dinara po litru, dok je prethodna cena bila 160,3 dinara”.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama od 1. listopada za osam posto povećavaju se trošarine na gorivo i ostale naftne derivate, duhanske proizvode, tekućine za punjenje elektroničkih cigareta, alkoholna pića i kavu.

Fiskalni savjet je u posljednjoj analizi upozorilo da povećanje trošarina ne samo da ima recesivan učinak na gospodarstvo, već i izravno dovodi do rasta potrošačkih cijena – što potom izravno smanjuje životni standard građana.

Efekt trošarina
“Povećanje trošarina koje će se dogoditi u listopadu i najavljeno poskupljenje energenata u studenom (struja, plin) usporit će daljnji pad inflacije i dostizanje planirane razine”, ističu u FS.

FS smatra da je realnije da se prosječna godišnja inflacija u 2023. približi razini od 13 posto. “Budući da viša inflacija i niži gospodarski rast djeluju u suprotnom smjeru na javne prihode, svako odstupanje od projekcija iz rebalansa ne bi trebalo imati zamjetan utjecaj na javne financije – tj. nešto viša inflacija i niži gospodarski rast od očekivanog rebalansom kumulativno bi na stavke u proračunu trebali utjecati blizu nule.