Kako to obično i biva u državama niske kupovne moći, i većina građana Srbije, najviše novca troši na hranu, koja je i najviše poskupjela. Kako bi zaštitila standard, vlada iz mjeseca u mjesec produžava ograničenje cijena osnovnih životnih namirnica.

Ekonomisti ocjenjuju da to gura na gore one cijene koje nisu zamrznute, a udruženja potrošača i poljoprivrednici za visoke cijene krive trgovce i njihove marže. Vlada je nedavno skinula ograničenje sa cijena nekih vrsta svinjskog i pilećeg mesa. Uz ograničenje je išla i naredba trgovcima da smanje marže na 10 posto.

Zarade trgovaca
Na mliječnim proizvodima trgovci zarađuju mnogo više, tvrde poljoprivrednici, piše portal Biznis.rs “U ovim analizama koje smo radili vidjelo se da se trgovački lanci ponašaju baš bahato. Marže se kreću od 30 do 50 posto, a primjerice u Europskoj uniji za te mliječne proizvode su pet do osam posto.

I sad se mi pitamo što radi naše udruženje potrošača, jer ovo je stvarno bezobrazluk da se neko u zemlji sa niskim standardom tako bahato ponaša da uzima veće marže nego u razvijenim europskim državama”, kaže Goran Vasić iz Udruženja proizvođača mlijeka iz Mačve, piše RTS.

Što i kako tko radi, trebalo bi biti vidljivije uz Nacionalni savjet za zaštitu potrošača koji je srpska vlada formirala prije par dana. Za sada, zarada trgovaca je poslovna tajna.

“Ja to zaista ne mogu potvrditi ali jedna je stvar marža a druga profitabilnost. Znate, može se desiti da vi imate veliku maržu, ali da imate nisku profitabilnost.

Ako pogledate profitabilnost trgovačkih lanaca ona nije prevelika, i one snose posljedice rata na istoku Europe kao i proizvođači,” rekao je ministar trgovine Tomislav Momirović.

Posljedice snose i potrošači. Do kraja ožujka, po zamrznutim cijenama kupovat će se ulje, brašno, šećer. Ograničenje koje je skinuto sa pilećeg i svinjskog mesa nije dovelo do većih poskupljenja, negdje su za nijansu i pojeftinila. Momirović je napomenuo kako Vlada mora zaštititi građane.

Dva igrača
Stručnjaci kažu kako je najvažnije da se država bori za dolazak novih trgovačkih lanaca. Trenutno, kažu, veći dio prometa hrane u Beogradu kontroliraju samo dva velika igrača.

“Postoji čitav niz mjesta u Srbiji koja su snabdjevena od strane samo jednog ili dva lanca. Tako da mi zaista možemo vidjeti kada se analiziraju podaci na lokalnoj razini da postoje poprilične razlike.

Kada se promatra, primjerice, tržište Novog Sada i Beograda, relativno su slične cijene, a kada se udaljimo u neka manja mjesta, pritom ne mislim na sela i zaseoke, nego na gradove koji imaju 30.000 i 40.000 ljudi, onda vidimo da su tu cijene iznad onih koje su u glavnom gradu, a to je opet problem nedovoljne konkurencije koja postoji na lokalnom tržištu”, kaže Nenad Bumbić iz Potrošačkog savjetnika.