Nedavno najavljeni novi zakon o legalizaciji koji se u Srbiji čeka već godinu dana trebao bi, napokon, stvoriti uvjete za početak masovnog ozakonjenja i uknjižbe stambenih objekata. Prema podacima koje je prezentirao direktor Republičkog geodetskog zavoda Borko Drašković, na satelitskom snimku Zavoda evidentirano je više od 2,5 milijuna nelegalnih objekata.

Masovna legalizacija trebala bi stvoriti i veću ponudu stanova koji se nakon legalizacije mogu ponuditi na tržištu što bi bila i šansa da besprizorne cijene kvadrata počnu padati, analizira portal nova.rs.

“Hoće li zakon o legalizaciji biti stavljen na dnevni red – tko to zna, a i kada i dođe na red pitanje je kako će biti napisan. Ako se donese zakon o legalizaciji, bit će lakše jer trenutno tisuće ljude ne može ovjeriti kupoprodajni ugovor zato što čeka novi zakon”, objašnjava agentica za nekretnine Katarina Lazarević.

Kada zakon konačno bude donesen, dodaje Katarina Lazarević, to će uzrokovati poremećaj tržišta nekretnina jer će biti više stanova koji će se moći prodavati. “Bit će bolja ponuda, stanovi će se moći kupovati, a to bi onda trebalo i oboriti cijene”, zaključuje Katarina Lazarević.

Konzultant za nekretnine Nikola Đogatović ne smatra da je ovakav scenario nužan. Navodi da je situacija na tržištu takva da je dobar dio nekretnina koje nisu legalne uveliko prodan.

“U nekim slučajevima nije isplaćena puna kupoprodajna cijena, nego dio, a cijena je već dogovorena. Tako da, kada legalizacija i bude došla na red, ne vidim da će to imati neki veliki, domino efekt na tržištu, iako bi se to trebalo dogoditi”, ističe Đogatović.

Također, dodaje Đogatović, po nekoj logici u ponudi bi nakon donošenja zakona trebalo biti više stanova, ali, opet naglašava – dobar dio ilegalnih stambenih objekata već je odavno prodan.

“To je urađeno kroz neki “ugovor o pozajmici”, date su pare. Prodavač i kupac nešto su potpisali. To ne mogu potpisati kod javnog bilježnika, ali su se formalno pravno obavezali na drugi način, uz nekog dobrog odvjetnika. A dobar advokat je onaj koji neće reći ‘ne’, već onaj koji će vam objasniti na koje načine nešto možete napraviti i koje su eventualne negativne posljedice po vas”, objašnjava kupoprodaju ilegalnih nekretnina Nikola Đogatović.

To znači da neće baš 2,5 milijuna objekata nakon legalizacije biti na tržištu. “Tu ima dosta objekata u prigradskim naseljima, razne kuće, pomoćni objekti i dosta toga što su ljudi gradili i što kroz legalizaciju žele ozakoniti i imaju papire za to”, ističe Đogatović. Suglasan da je proces legalizacije davno trebao početi.

“Svako tko je nešto izgradio treba plaćati porez za to. Ako se ne slaže po urbanizmu, taj objekt treba srušiti. Ljudi očekuju da, kada naprave ilegalno neki objekt, imaju i struju i vodu i kanalizaciju, a ne shvaćaju da sve dozvole koje trebaju platiti kako bi nekretnina bila legalna upravo podižu vrijednost njihove nekretnine.

Ako se to radi tek kroz legalizaciju, mislim da bi trebalo biti barem duplo skuplje nego u redovnom postupku. Kod nas je obrnuto. Ispast će da je jeftinije graditi na divlje pa legalizirati nego da ide regularnim putem, što je apsurdno”, zaključuje Đogatović.