Profesor Šumarskog fakulteta Branko Glavonjić apelira na građane koji za ogrjev koriste drvo i pelet te da ih kupe što prije jer se, kaže, može dogoditi da u listopadu ionako visoke cijene budu još više, piše politika.rs.

”Nadam se da će tema energenata za ogrjev doći na dnevni red vlade Srbije i da će ona iskoristiti svoj autoritet da u razgovoru s ključnim igračima na tržištu uspostavi stabilnu razinu cijena, a ukoliko se to ne dogodi, cijene će biti još više”, upozorio je Glavonjić.

On kaže da se takva situacija sa ogrjevom nije desila u proteklih 30 godina i da je posljedica ogromne potražnje za ogrjevnim drvetom i drvnim peletom, te da je tržište reagirala u segmentu cijena.

”U ovom trenutku naša kalkulacija pokazuje da je cijena ipak malo previsoka u odnosu na troškove proizvodnje. Od sredine svibnja do sredine lipnja cijene peleta porasle su između šest i osam tisuća dinara, a da pri tome nije bilo nekog značajnijeg rasta inputa iz kojeg se one proizvode. To je pretjerano”, kazao je Glavonjić u izjavi Tanjugu.

Naveo je da je u Skoplju cijena peleta krajem juna bila 305 eura, u Banjaluci 294, u Beogradu 363, u Zagrebu 417 i u Ljubljani 362 eura, a istovremeno u Italiji je cijena bila 372, u Češkoj 330, a u Austrija 367 eura.

Više nego u Sloveniji
”To znači da su cijene u Beogradu više nego u Sloveniji i da je ona skoro ista kao u Austriji, što je nezabilježeno. To govori koliko je izražena potražnja pa i kriza”, ističe Glavonjić.

Napominje i da je veliki disbalans između ponude i potražnje koja je strahovita velika.

”Ponuda je relativno zadovoljavajuća, ali niža od potražnje. To je jedna nenormalna situacija sa tržišnog i ekonomskog aspekta da rastu i cijene i potražnja. Logično je da kada cijene rastu pada potražnja”, naglašava profesor.

On navodi da se ove godine u pripremi za grijanja sezonu veliki broj domaćinstava koji se griju na plin ili neko drugo gorivo odlučio da u rezervi ima jednu sigurnu varijantu, plašeći se pre svega visokih cijena, a ta rezervna varijanta u Srbiji je ogrjevno drvo i pelet. Glavonjić kaže da u Srbiji svake godine oko 110.000 domaćinstava koristi drvo i pelet i da tu nema nikakvih problema u smislu nabave i cijena koje su bile stabilne.

”Međutim, ove godine će taj broj domaćinstava biti značajno veći i to je jedan od razloga za povećanu potražnju. Ljudi na tržištu sada više ne pitaju za cijenu već imate li robu i mogu li da je dobijem”, navodi Glavonjić.

On kaže da su prva tri mjeseca ove godine kompanije imala problema s nabavom drvne sirovine od koje se pravi pelet, ali se sada situacija popravila, ali dodaje da je to što je tada propušteno teško nadoknaditi.

Nešto se nadoknađuje uvozom koji raste iz mjeseca u mjesec i Srbija je u prva četiri mjeseca uvezla 37,5 tisuća tona, navodi profesor i dodaje da je to 45 posto ukupnog uvoza za prošlu godinu.

”Ostali dobavljači drvne sirovine imaju skoro duplo višu cijenu u odnosu na “Srbijašume”, koje trpe veliki pritisak od industrije peleta, ploča, domaćinstava i ostalih. Oni se trude da proizvedu, ali je potražnja nekoliko puta veća od onoga što oni uspjeli da proizvodu”, kaže Glavonjić.

Zabrana izvoza
Ocjenjuje da je zabrana izvoza drvnog ogrjeva i peleta dobra mjera, ali naglašava da Srbija i prije toga nije bila veliki izvoznik.

Ističe, međutim, da bi sljedeći korak trebao biti razgovor nadležnih s ključnim igračima da bi se smanjile cijene, jer su one ekstremno visoke.

Što se tiče ugljena, Glavonjić kaže da ga nema na skladištima posljednjih mjeseci i da je to veliki problem, ali da je to bio problem i prošle godine.

”Ima najava da će se ugljen uvoziti. Naši podaci pokazuju da na skladištima ima više ugeljna iz uvoza nego iz Srbije. To znači da najveće količine iz domaće proizvodnje idu u termoelektrane”, ističe Glavonjić.