Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji u 2023. godini bile su na 96 posto prosjeka Europske unije (EU), što prema podacima Eurostata pokazuje približavanje EU, objavljeno je na stranicama Danasa.

“Čini se da proces konvergencije, odnosno približavanja EU najbolje funkcionira na ovom području. Godine 2020., prije početka vala inflacije koji je zahvatio Srbiju i Europu, cijene hrane u Srbiji bile su 20 posto ispod prosjeka EU”.

Potrošnja raste

Ukupna potrošnja srpskih domaćinstava u 2023. godini iznosila je 67,7 posto prosjeka EU, što je povećanje od oko 10 posto u odnosu na 2020. godinu.

U Europi je hrana najskuplja u Švicarskoj, oko 58 posto više od prosjeka EU, a slijede je Norveška, Island i Luksemburg.

Kako je istaknuto, jeftiniju hranu od Srbije imale su zemlje srednje i istočne Europe, poput Poljaka koji su hranu i piće plaćali 22,5 posto manje od prosjeka EU, Bugari 11,7 posto manje od prosjeka, a najjeftiniju su imali Rumunji.

U Crnoj Gori cijene hrane bile su 87 posto prosjeka EU, u Sjevernoj Makedoniji oko 68 posto prosjeka, a najjeftinija hrana u Turskoj bila je 36 posto ispod prosjeka EU, dok je hrana u Nizozemskoj bila nešto skuplja nego u Srbija.

U 2023. odjeća je u Srbiji bila dva posto skuplja od prosjeka EU, ali je prema toj statistici bila skuplja nego u svim susjednim zemljama osim Albanije.

U Europskoj uniji najjeftinija odjeća bila je u Španjolskoj oko 19 posto ispod prosjeka, dok je najjeftinija bila Turska s odjećom oko 70 posto jeftinijom od prosjeka EU.

Cijene obuće u Srbiji bile su na razini 97,6 posto prosjeka EU, jeftinija obuća bila je u Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Italiji i Njemačkoj, a skuplja u Rumunjskoj, Albaniji i Crnoj Gori.

Kako se navodi, Srbija je među najjeftinijim zemljama kada su u pitanju alkoholna pića i duhan, jer su cijene tih proizvoda 27 posto niže od prosjeka u EU.

Istaknuto je da je Srbija jedan od europskih lidera po cijenama elektronike i kućanskih aparata, ali su cijene elektronike u zemlji 24 posto više od prosjeka EU, jeftinije samo od Islanda i Albanije.

Cijene kućanskih aparata bile su sedam posto više od prosjeka EU, skuplje nego u Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Sloveniji, a najskuplje aparate u Europi plaćali su Albanci, 32 posto više od prosjeka EU.

Prema podacima Eurostata, cijene energenata (struje, plina i ostalih goriva) u 2023. godini bile su na 46,5 posto prosjeka EU, a u Mađarskoj je najjeftinija energija bila oko 60 posto prosjeka EU.

Narodna banka Srbije provela je istraživanje u šest domaćih trgovačkih lanaca o akcijskoj prodaji. Prema sadašnjim podacima, udio prometa na akcijama u ukupnom prometu šest trgovačkih lanaca koji su sudjelovali u istraživanju NBS-a kreće se od 30 do 60 posto, s prosječnom vrijednošću od oko 45 posto, piše Biznis.rs.

Značaj ove vrste prodaje sve je veći, navode analitičari NBS-a i podsjećaju da je pojava inflacije u proteklom razdoblju u svijetu utjecala na promjene u navikama potrošača i strukturi njihove potrošačke košarice.

Navike se mijenjaju

Promotivna prodaja definirana je prema važećem Zakonu o trgovini kao “prodaja robe ili usluga po cijeni koja je niža od prethodne cijene te robe/usluge i traje najduže 31 dan”, ističe se u osvrtu NBS-a.

Također se napominje da se u regulativi EU za akcijsku trgovinu ne primjenjuje načelo jedinstvenog roka za akcijsku cijenu, već je naglasak na istinitosti istaknute akcijske cijene, kao i na činjenici da je ista popraćen odgovarajućim obujmom ponude pod zadanim uvjetima.

Ograničenje trajanja promotivnih akcija kod nas na najviše 31 dan motivirano je potrebom da se potrošači ne dovode u zabludu o povoljnijim uvjetima kupnje nego što stvarno jesu ako bi te akcije trajale predugo, ističe NBS i upozorava na činjenica da o tom pitanju postoje različita mišljenja.

Jedan od njih je prijedlog iz prošlogodišnje Bijele knjige Vijeća stranih ulagača da se trajanje promotivne prodaje produlji na dva mjeseca, što bi, prema procjeni, pogodovalo i potrošačima i trgovcima.