Gostujući u emisiji RTS-a, Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije izjavio je da će inflacija u Srbiji do kraja godine vjerojatno biti prepolovljena, te da će na prosječnoj razini biti kao što je bila 2022. – oko 12%.

To će, ističe Stanić, nastaviti nagrizati kupovnu moć stanovništva te navodi da je tržište hrane prošle godine bilo pod pritiskom, kao i da su mnogi odlučili da dio proizvodnje šećera preusmjere na kukuruz ili pšenicu ili da zatvore farme kako bi prešli na ratarstvo. “Ovo je vrijeme neizvjesnosti, ali svakako se ne smije odustati od rasta”, poručuje analitičar Privredne komore Srbije.

BDP je u prvom kvartalu u Srbiji ostvario rast od 0,7%. Rezultati su bolji od očekivanja Vlade, a kao nositelji rasta označene su industrija i poljoprivreda.

Dugoročni problemi
Očekuje se da će privredni rast srpske ekonomije u ovoj godini iznositi 2,5 posto, a u intervjuu za RTS Bojan Stanić objašnjava jesu li očekivanja realna.

“Prije svega, ohrabrujući je to rezultat imajući u vidu stabilizaciju energetskog sustava u Srbiji i manja nestabilnost u Europe zbog blaže zime i lakše opskrbe energentima nego što se inicijalno očekivalo. Samim tim, relativno je dobra i međunarodna potražnja.

Pogledate li godišnji rast, koji se procenjuje na 2,5%, to je dobar rezultat s obzirom da će EU rasti puno niže. No, to je ispodprosječan rast koji se očekuje ove godine na globalnoj razini. Stope rasta trebale bi biti između 4 i 5%, naravno u nekim boljim uvjetima kada nemate tu krizu”.

Stanić ističe da što se tiče produktivnosti proizvodnje nedostaje zadovoljavajući razvoj Srbije i da je to sad već dugoročna stvar. “Kada govorimo o prvom kvartalu, tu je pozitivna industrijska proizvodnja 2,5%. Ali, ako odete na razinu prerađivačke industrije, ona je manja 1,5% u odnosu na isti period 2022.

Na primjer, značajno je pala obrada osnovnih industrijskih materijala, kemijska industrija je značajno pala, ali je rasla djelatnost koja se bavi proizvodnjom određenih strojeva, uređaja i opreme.

Kad govorimo o poljoprivredi, rezultati se tek trebaju vidjeti zato što žetva tek slijedi, ali činjenica je da se ove godine očekuje veći prinos zato što smo prošle godine imali dio ljeta pod sušom i to se odrazilo na lošiji prinos kukuruza.”

Slabi moć siromašnijih
Stanić je pozitivno odgovorio na pitanje je li realno predviđanje da će se do kraja godine inflacija na hranu i poljoprivredne proizvode prepoloviti.

“Već je u travnju došlo do određenog smanjenja. Činjenica je da je za privlačenje vanjskih ulaganja koja su dugoročno orijentirana na veću dodatu vrijednost jako bitno smanjenje rizika koji najviše percipiraju, a to je politički rizik u zemlji, koji je naravno i posljedica širih međunarodnih okolnosti.

Kad govorimo o inflaciji, bez obzira što će vjerojatno biti prepolovljena do kraja godine, ona će na prosečnoj razini biti kao što je bila lani, oko 12%. I to je ono na šta privrednici najviše upozoravaju da se smanjuje promet roba i usluga na unutrašnjem tržištu.

Svakako i na međunarodnom planu ta tražnja usporava, to pokazuje i Svjetska banka i mnogi instituti koji se bave istraživanjima i institut u Münchenu, a što se najviše vidi kod dijela stanovništva s ispodprosječnim primanjima. Dakle, njihova kupovna moć slabi, a oni čine najveći broj stanovnika zemlje”.