Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnja inflacija nastavila je usporavanje te je u studenom iznosila 8,0 posto, što je nešto manje od očekivanja Narodne banke Srbije (NBS), objavila je središnja banka..

Slično kao i prethodnih mjeseci, smanjenju inflacije uvelike pridonosi nastavak usporavanja rasta cijena hrane, kao i cijena proizvoda i usluga u okviru bazne inflacije (indeks potrošačkih cijena bez hrane, energije, alkohola i cigareta).

Skuplji energenti
Kad je riječ o mjesečnoj inflaciji, ona je u studenom iznosila 0,5 posto, a potaknuta je rastom cijena pojedinih energenata (električne energije i prirodnog plina) te korekcijom cijena cigareta.

Cijene proizvoda i usluga unutar bazne inflacije, međugodišnje, nastavile su usporavati rast (7,0 posto), dok je njihova mjesečna dinamika (0,4 posto) određena sezonskim poskupljenjem obuće i odjeće, tj. kao i određene usluge.

NBS očekuje nastavak smanjenja međugodišnje inflacije iu idućem razdoblju – nakon što je u prosincu dosegla razinu ispod osam posto, inflacija će nastaviti usporavati te bi se sredinom 2024. trebala vratiti u granice cilja. Takvom kretanju pridonijet će učinci pooštravanja monetarnih uvjeta, usporavanje uvozne inflacije, kao i očekivano daljnje smanjenje inflatornih očekivanja, smatraju u NBS-u.

Cijene u skupini “stanovanje, voda, električna energija, plin i druga goriva” porasle su za 13 posto u odnosu na studeni 2022. godine S druge strane, cijene prijevoza niže su za 0,6 posto u odnosu na studeni 2022. godine. U odnosu na studeni 2022. cijene u skupini “rekreacija i kultura” više su za 8,7 posto, a u skupini “komunikacije” cijene su više za 0,7 posto.

Promatra li se, pak, samo hrana i rast cijena manjih skupina proizvoda unutar te skupine, vidljivo je da je u studenome u odnosu na prošlu godinu povrće poskupjelo za 16,5 posto, meso za 10,3 posto, riba za 10,6 posto., kruh i žitarice 7,8 posto.

Kada su u pitanju cijene unutar skupine stanovanje, voda, struja. energije, podaci pokazuju da je cijena odvoza smeća u studenom porasla za 15,9 posto (u odnosu na studeni 2022.), a cijena “odvoza otpadnih voda” za 13,8 posto. Cijena električne energije za kućanstva u studenom ove godine bila je viša za 23,2 posto, a plina za 31,2 posto u odnosu na studeni prošle godine.

U Republičkom zavodu za statistiku ranije je za Novu ekonomiju rečeno da se mjesečno prikuplja oko 38.000 cijena proizvoda i usluga, na osnovu kojih se izračunavaju indeksi za 660 osnovnih agregata.

“Lista proizvoda i usluga ažurira se svake godine, manje popularni proizvodi se uklanjaju, a uvode novi, moderniji”, kažu u RZS-u.

I dalje (pre)visoko
Prema Erste grupi, u većini zemalja Srednje i Istočne Europe može se očekivati ​​da će inflacija ostati iznad ciljanih razina središnjih banaka iduće godine. Unatoč tome, neke od njih, poljska i mađarska središnja banka, već su počele snižavati kamate.

Zanimljivo je da su ove dvije zemlje među onima s najvećom inflacijom u Europi. Nažalost, u ovoj grupi je i Srbija.

Na kraju ove godine, prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, bez Turske, koja je izvan svih kategorija, najveću godišnju inflaciju imat će Češka, Srbija i Mađarska.

Naime, Fond procjenjuje da će u prosincu 2023. Češka imati godišnju stopu inflacije od 8,3 posto, a Srbija i Mađarska od 8,2 posto.