Potrošačke cijene u studenom 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine više su za 4,3 posto, dok su u odnosu na prosinac 2023. u prosjeku više za 4,1 posto.

Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u studenom 2024. u odnosu na listopad 2024. u prosjeku su više za 0,3 posto, pokazuje najnovije izvješće Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Šećer, med, čokolada…
Promatrano na godišnjoj razini, među prehrambenim proizvodima najviše su poskupjeli šećer, med i čokolada – 14,5 posto, voće 10,2 posto te kava, čaj i kakao 8,2 posto. U kategoriji stanovanja najviše su poskupjele komunalne usluge – odvoz smeća, čak 24,5 posto.

Promatrano po glavnim skupinama proizvoda i usluga razvrstanih prema namjeni potrošnje, u studenom 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji restorani i hoteli – devet posto, alkoholna pića i duhan. – 7,7 posto, oprema za stan i tekuće održavanje – 6,2 posto, zdravlje – 5,9 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga u studenom su u odnosu na isti mjesec 2023. godine više za 13,2 posto. Najveći rast cijena zabilježen je u skupini smještaj – 18,9 posto.

Hrana je poskupjela za 11,2 posto, a u okviru ove kategorije najviše su poskupjele salate – 14,7 posto i kolači – 14,2 posto. Slijedi kruh čija je cijena porasla za 12,7 posto, a slijede topla i hladna predjela, pečenja i jela po narudžbi za 11,7 posto.

Cijene alkoholnih pića više su za 13,1 posto, a bezalkoholnih za 14,8 posto. Također, cijene su porasle kada je riječ o skupini kojoj pripadaju rekreacija i kultura. Na godišnjoj su razini porasli za 5,1 posto. Najmanji postotak rasta cijena zabilježen je u kategoriji prijevoz – 0,4 posto.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić u razgovoru za Biznis.rs ističe da je gotovo nemoguće metodološki evidentirati kretanje cijena. Prema njegovim riječima, statistika je jedno, a stvarni život nešto sasvim drugo.

“Malo u šali, a malo ozbiljno – mi statistiku definiramo kao točan broj netočnih podataka. Kad se pogleda malo dublje, vidljivo je da je sve to više-manje temeljeno na prosudbi i subjektivnoj procjeni.

To je metodološki problem, jer treba izabrati predstavnike od kojih ćemo dobiti neke podatke. Odabrali ste u jednom danu, a za nekoliko dana će biti drugačija cijena – možda viša, možda niža. Zato mislim da sve ove podatke treba prihvatiti okvirno i kao relativno realne”, podvlači Savić.

Varljiva statistika
Što se tiče razlike između opće stope kretanja cijena i cijena hrane, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu smatra da se one također značajno razlikuju, čak i više nego što je prikazano. Ocjenjuje da je hrana skuplja, a troškovi života veći u stvarnosti nego u statistici.

“Kada to spustite na razinu običnog čovjeka koji, primjerice, ima 70 godina i mirovinu 10 ili 15 posto veću od minimalne, on ima tri velike stavke. Jedno je hrana, drugo režije, a treće ono što mu ostane. I u pravilu ostaje malo. Neće ga utješiti činjenica da je inflacija 4,3 posto ako su mu režije ili hrana poskupile 20-30 posto”, ističe Savić