Inflacija u Srbiji nastavila je rasti pod pritiskom vanjskih faktora i u travnju je iznosila 9,6 posto međugodišnje, a očekuje se da će dostići vrhunac u lipnju i srpnju od najviše 10,5 posto, nakon čega će početi padati, izjavila je Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije.

Tečaj očuvan
Na predstavljanju Izvještaja o inflaciji rekla je kako je novi rast svjetskih cijena energenata, hrane i sirovina utjecao na rast uvoznih cijena i pojačao troškovne pritiske na cijene domaćih proizvođača i da je u takvim uvjetima i bazna inflacija na koju mjere monetarne politike najviše utječu također bilježi rast.

Guvernerka je naglasila da je očuvana relativna stabilnost deviznog tečaja i usmjerenost na srednjoročna očekivanja financijskog sektora i privrede bili su snažna kočnica koja je održala baznu inflaciju na nižoj razini od ukupne.

Iz Banke navode da će rast svjetskih cijena primarnih proizvoda, energenata, kao i uvozna inflacija još nekoliko mjeseci vršiti inflatorne pritiske, ali da će krajem godine imati padajući trend, i da će se u drugoj polovici iduće godine najvjerojatnije vratiti u granice ciljane inflacije.

Kreditiranje proizvodnje, investicija i potrošnje u ožujku bilo je za 12,1 posto više nego godinu ranije, a udjel problematičnih kredita je smanjen za 3,4 posto. Međugodišnji privredni rast bio je relativno dinamičan i iznosio je 4,3 posto u prvom tromjesečju ove godine.

“Rast je u najvećoj mjeri rezultat povećane aktivnosti u uslužnim sektorima i industriji”, izjavila je čelnica središnje banke. Naglasila kako je procjena rasta BDP-a Srbije korigirana na razinu od 3,5 do 4,5 posto, što je za 0,5 posto niže od projekcije NBS iz veljače ove godine, zbog korigiranja projekcija rasta svjetskog gospodarstva. J. Tabaković je rekla kako je povećanje cijene energenata u najvećoj mjeri utjecalo na porast deficita tekućeg računa.

Guvernerka je izvijestila da je u prva četiri mjeseca u Srbiju stiglo 745 milijuna eura direktnih stranih investicija, što je smanjilo deprecijacijske pritiske. “Čuvanjem stabilnosti tečaja dinara uspjeli smo spriječiti prelijevanje rasta uvoznih cijena energenata i hrane na ostale cijene”, istaknula je guvernerka Tabaković.

Također je navela da su devizne rezerve zemlje krajem travnja – i pored značajne intervencije u ožujku – ostale na adekvatnoj razini od 14,1 milijardi dinara, što je dovoljno za pet mjeseci pokrivenosti uvoza roba i usluga.

Četiri faktora
Iz Banke ističu kako su četiri faktora utjecala otprilike s po jednom četvrtinom na povećanje projekcije inflacije za ovu godinu. Rast cijena nafte, sa 0,7 postotna boda, cijene uvoznih proizvoda u eurozoni sa 0,8, cijene voća i povrća sa 0,7 postotna boda, dok rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda utječe sa 0,4 postotna boda na povećanje projekcije inflacije za ovu godinu.