Bankarsko tržište u Srbiji osjetilo je potrese pada Sberbanka, no brzom reakcijom Narodne banke Srbije panika je smirena. Uz očekivani rast BDP-a između 4 i 5 posto na krilima infrastrukturnih projekata, kreditori će se u ostatku godine fokusirati na poslovanje koje će obilježiti inflacija.

O situaciji na bankarskom tržištu nakon prodaje Sberbanka AIK banci, konsolidacijskim pritiscima te nestabilnom okruženju razgovaramo s generalnim sekretarom Udruženja banaka Srbije Vladimirom Vasićem.

Koliko tržište banaka u Srbiji osjeća posljedice valova rata u Ukrajini, jeste li radili analize rizika koliko su banke (ne)posredno izložene?
Ne postoji direktan utjecaj niti se vidi neposredan rizik za banke u Srbiji zbog krize u istočnoj Europi. Banke u Srbiji su prije svega domaće banke u smislu da rade s depozitima ovdašnjih građana i privrede, zbog toga ni dva mjeseca poslije izbijanja oružanih sukoba ne osjećamo ni potrese ni neku nervozu u bankarskom sektoru. Imamo osnova vjerovati da će tako i ostati.

Kako ocjenjujete ubrzavanje prodaje Sberbanka AIK banci? Što ta akvizicija donosi na bankarskom tržištu u cijelosti?
Prodaja Sberbanke domaćoj AIK banci započeta je dosta ranije tako da sama odluka dioničara nema veze sa aktualnom političkom situacijom. Akvizija jest ubrzana i u tom smislu možemo samo pohvaliti reakciju regulatora, Narodne banke Srbije, koja je u jednoj neuralgičnoj i potencijalno rizičnoj situaciji reagirala najbrže moguće i spriječila neku iracionalnu reakciju tržišta. Prelaskom u vlasništvo AIK banke situacija je izvjesno stabilnija nego što bi bilo da se ova transakcija nije završila.

Regulator je dao zeleno svjetlo Raiffeisenu za preuzimanje Credit Agricolea koji postaje treća po aktivi banka u Srbiji. Očekujete li nove akvizicije? Koliko prostora ima za daljnju konsolidaciju na tržištui koji je optimalan broj banaka?
Bankarsko tržište je značajno konsolidirano nekoliko posljednjih godina u kojima je realizirano nekoliko spajanja, po obimu su svakako najznačajnije širenje OTP grupacije, kao i spajanje Komercijalne banke kao najveće domaće banke sa NLB grupom. Naravno, i druge promjene su vrlo značajne za naše bankarstvo.

Međutim, prostora za konsolidaciju ima i dalje. S ovim spajanjima broj banaka je iznad 20, a neke procjene govore da bi mogao biti i značajno manji. Naravno, sve ovisi od procjene dioničara banaka, a ona je opet pod utjecajem globalnih kretanja koja su, kao što smo vidjeli, nepredvidiva. Bilo da se radi o prirodnim rizicima, kakav je širenje virusa, ili o političkim potresima, kakav je ovaj u Ukrajini.

Srbija se, slično kao i Hrvatska, suočila s pojačanim povlačenjem depozita i kupovanjem eura. Imate li brojke koliko je povučeno depozita, da li se situacija stabilizirala?
Prema raspoloživim podacima Narodne banke Srbije, ukupni depoziti gospodarstva i stanovništva ostali su stabilni u protekla dva meseca. Tokom ožujka promijenjena je struktura depozita stanovništva tako da su dinarski depoziti blago smanjeni, za oko 10%, dok su na drugoj strani blago povećani devizni depoziti.

Tokom travnja depoziti su stabilizirani na nivou od kraja prvog kvartala 2022., odnosno na oko 13,2 milijarde eura štednje stanovništva.

Godišnja inflacija u ožujku dosegnula je 9,1 posto, guvernerka Jorgovanka Tabaković pozvala je građane da štede u dinarima i ne kupuju eure. Kakve su vaše prognoze inflacije i gospodarskih kretanja u Srbiji za ovu i iduću godinu?
Makroekonomske prognoze u Srbiji i dalje su veoma povoljne, zahvaljujući stabilizaciji koja je ostvarena u prethodnom periodu. Zbog planiranih infrastrukturnih projekata u ovoj i narednim godinama procjena centralne banke je da će se rast BDP-a kretati u rasponu između 4 i 5 posto.

Na drugoj strani, očekivanja su da će inflacija u ovom tromjesečju dosegnuti vrhunac (oko 9%), a da onda do kraja godine pada. Prema anketama u financijskom sektoru, inflatorna kretanja su se vratila u granice cilja i kreću se od 3 do 4,5 posto.

Kriza je otvorila pitanje o dostatnosti osiguranja štednje. Treba li po vama povećavati visinu osiguranih depozita s 50.000 eura na, primjerice, 100.000 eura što je standard u EU?
U periodu od 2012. do 2022. iznos osiguranih depozita u Srbiji je udvostručen, a samo tijekom 2019. povećan je 14 posto, što je najveći godišnji rast. U ukupnim depozitima dominiraju i dalje depoziti fizičkih osoba i devizni depoziti.

Izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita iz 2019. sistem osiguranja depozita je značajno unaprijeđen i dodatno usklađen sa najboljom međunarodnom praksom i standardima, kao i pravnim stečevinama Europske unije. Iako je taj sistem u velikoj meri prilagođen, sigurno će u narednom periodu biti neophodno potpuno usklađivanje sa pravnom regulativom Unije.