Srpski izvoz u Rusku Federaciju pao je u ožujku za 26 posto zbog ruske agresije na Ukrajinu i sankcija Europske unije. Ali su srpske kompanije nastavile s manje ili više teškoća prodavati robu na ruskom tržištu, a glavne prepreke su im skup transport i otežana naplata.

U jednom trenutku srpska poduzeća nisu mogla navodno naplatiti oko 40 milijuna eura potraživanja zbog pogrešnih uplata, odnosno administrativnih začkoljica koje su nastale u SWIFT sustavu međunarodnog plaćanja nakon što je Naša Aik banka preuzela ruski Sberbank.

Milica Dević, menadžerica za prodaju u kompaniji ITN Eko Povlen, koja u Rusiju izvozi smrznuto voće, kaže da je naplata problematična jer su blokirane ruske državne banke i može se poslovati samo preko stranih banaka. Kod nas je veliki problem nastao kada je Sberbank u Srbiji prodan Aik banci, jer klijenti nisu unaprijed obaviješteni.

Klijenti neupućeni
“Kupci robe su novac uplaćivali na stare račune. Računi su ostali isti, ali u SWIFT poruci nije više trebalo pisati prva tri slova Sberbanka, već Aik banke. Klijenti nisu znali. To SWIFT smatra pogrešnom uplatom.

U jednom trenutku bilo je takvih pogrešnih naloga u vrijednosti od oko 40 milijuna era. Aik banka ne može sva ta sredstva vratiti, pa da ih primi ponovo s pravilno popunjenom uplatnicom”, objašnjava M. Dević. Dnevnik Politika od Naše Aik banke nije dobio odgovore zbog čega kasni povrat novca koji su ruske kompanije srpskim dobavljačima uplatile preko SWIFT-a s pogrešnom oznakom SBR umjesto AIK banka, kao i koliko ukupno novca treba biti vraćeno ruskim firmama, kako bi ponovo bio uplaćen.

Devićeva naglašava da kada se uplaćuje preko stranih banaka, sve ide brže i novac se isplaćuje u eurima. Doduše, nekada se te uplate provjeravaju dva do tri dana. “Mi snabdijevamo Metro u Rusiji. On posluje preko stranih banaka i ujutro uplati, po podne dobijemo novac. Ali našem kupcu treba dvadeset dana da nađe kamion da bi stigao po robu u Srbiju.

S druge strane, imamo dobrog i pouzdanog klijenta koji nam je greškom uplatio novac na račun u Sberbanku, koji smo ugasili i već mjesec dana čeka da mu AIK banka vrati ta sredstva – kaže Devićeva. Ocjenjuje da se s Rusijom i dalje posluje, ali sve ide traljavo. Nekada bez problema, a nekada se dugo čeka.

Napominje da je prijevoz robe drastično poskupio. Transport od Srbije do moskovske oblasti koji je prije krize koštao dvije do tri hiljade eura, sada se plaća od pet do šest hiljada eura.

Dodaje da su Rusi zainteresirani za srpsku robu i da su ih nedavno posjetili ruski kupci s kojima godinama surađuju a nikada do sada nisu dolazili. Posjetili su nekoliko firmi u Srbiji i nadaju se da će na jesen potpisati nove ugovore.

Prema podacima Privredne komore Srbije, trgovinska razmjena Srbije i Ruske Federacije u prvom kvartalu ove godine veća je za 35 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2021., i iznosi 836,1 milijun eura. Srpski izvoz bilježi pad od sedam post i bio je 242,8 milijuna dolara.

Rast uvoza nominalno je veći 105 posto količinski i 11 posto prije svega zbog rasta cijena energenata i sirovina.

Plaćanje u rubljama
Dejan Delić, direktor predstavništva srpske Privredne komore u Moskvi, kaže da je izvoz jabuka u prvom tromjesečju pao 48 posto, hulahup čarapa 29, vanjskih pneumatskih guma 52 i lijekova 3,5 posto.

Istodobno, prodaja preparata za pranje i čišćenje u domaćinstvu porasla je za 14 posto. Povećana je i prodaja papira i kartona premazanog plastičnim masama za 4,2 posto. Za po nekoliko procenata porasla je i prodaja smrznute višnje, donjeg rublja, sjemenskog kukuruza, kupaćih kostima.

“Srpske kompanije osjećaju posljedice sankcija zbog zahtjevnosti i poskupljenja cijena usluga logistike, špedicije i transporta robe. Potom zbog zadržavanja i dodatnih provjera međunarodnih novčanih transakcija i deviznih plaćanja. Kao i zbog zabrane tranzita kroz EU za proizvode koji su pod sankcijama i oscilacije kursa ruske rublje.

S tim u vezi, povećani su zahtjevi za direktnim transferiranjem deviza i plaćanjem u rubljama za srpske proizvode, koje se konverziraju u stabilan srpski dinar”, pojašnjava Delić. Ističe kako su povećani zahtjevi vodećih ruskih trgovinskih lanaca, preko PKS, za plasmanom kućne kemije, kozmetičkih sredstava za ličnu higijenu, smrznutog povrća i mesnih delikatesa.