U prva dva mjeseca ove godine Srbija je prodajom robe u svijetu zaradila 30% više novca u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali je i na kupovinu iz inozemstva potrošila 50% više. U analizi Republičkog zavoda za statistiku navodi se da je izvoz Srbije u siječnju i veljači 2022. godine porastao za oko 28%, ali podaci iz istog izvora pokazuju da se i uvoz robe povećao za više od 50%, što je dovelo i do porasta deficita koji sada prelazi milijardu eura, izvještava Euronews.

Porast izvoza ekonomisti prije svega objašnjavaju većom potražnjom uslijed popuštanja pritiska pandemije na svjetsko gospodarstvo. Ističu, međutim, da je pred sprskom ekonomijom još jedno nepredvidljivo razdoblje u kojem će se suočavati s dugoročnim posljedicama rata u Ukrajini.

Povećan je izvoz prehrambenih proizvoda, električne opreme, dijelova za autoindustriju, a velikom skoku izvoza Srbije najviše je pridonio sektor rudarstva.

“Prije svega je porastao izvoz bakra kineske kompanije Zijin iz Bora, to je najznačajniji porast, zatim porast izvoza guma i umjetnog gnojiva. Gotovo sve djelatnosti su povećale izvoz osim što su pad zabilježili izvoz kukuruza i prijevoznih sredstava. Dosta smo povećali izvoz u Kinu, a s druge strane značajan je izvoz u EU i naravno tržište regije”, kaže Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.

Smanjenje izvoza može se očekivati sljedećih mjeseci, prije svega zbog zabrane izvoza brašna, ulja, kukuruza i pšenice iz Srbije. Stručnjaci, međutim, ocjenjuju da to neće utjecati na pozitivne trendove.

“Kada govorimo o energetskom sektoru, dolazi ljepše vrijeme, te će biti manja potrošnja električne energije i plina tako da će biti manja potreba za uvozom tih energenata”, kaže ekonomist Saša Đogović.

Među proizvodima koje Srbija uvozi sigurno prvo mjesto zauzima prirodni plin, a zatim sirova nafta, lijekovi, gnojivo i električna energija.

“Uvoz ima još dinamičniju stopu rasta nego izvoz, to je posljedica rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, ali posljedica je i sloma našeg elektroenergetskog sustava”, objašnjava Đogović.

“Kolaps u EPS-u značajno je utjecao na uvoz energenata jer nismo imali struju iz vlastitih izvora”, rekao je Predrag Bjelić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.