Iako kamate središnjih banaka – i europskih i naših – padaju, gotovinski krediti jedva da su jeftiniji. Trenutno se, prema ponudi banaka, gotovina može posuditi po cijeni od 7,99 posto pa čak i 15,45 posto.

Narodna banka Srbije je od sredine lipnja do sredine rujna ove godine tri puta snižavala referentnu kamatnu stopu – prema kojoj se ravnaju sve ostale dinarske kamate u zemlji – sa 6,25 posto na 5,75 posto.

Zauzdavanje inflacije
Referentna kamatna stopa ostala je na toj razini i nakon 10. listopada, kada je Izvršni odbor NBS-a odlučio da je zadrži na 5,75 posto, jer je “potrebno nastaviti s opreznom monetarnom politikom”.

“Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor istaknuo je da je referentna kamatna stopa od lipnja smanjena za ukupno 75 baznih bodova te da će se učinci dosadašnjeg ublažavanja monetarne politike očitovati iu narednom razdoblju.

Osim povratka inflacije u ciljane okvire i nastavka njenog kretanja u tim okvirima, potrebno je nastaviti s provođenjem oprezne monetarne politike NBS-a, imajući u vidu nepredvidivost makroekonomskih događaja u međunarodnom okruženju. i rast geopolitičkih rizika, kao i njihov utjecaj na svjetske cijene energenata i drugih primarnih proizvoda”, istaknula je Narodna banka Srbije.

Od lipnja do sada samo je nekoliko banaka snizilo kamatne stope za gotovinsko kreditiranje stanovništva. Najveći broj banaka odobrava kredite po cijeni između devet i 11 posto godišnjih kamata, jedna nudi 7,99, a jedna drži fiksnu kamatu za gotovinu od čak 15,45 posto.

Podsjetimo, 1. siječnja trebala bi početi primjena novog, izmijenjenog Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, kojim je NBS praktički uvela “formulu” za izračun maksimalnih kamata na stambene i druge kredite, kao i kreditne kartice i dopušteni minusi.

Postoji li mogućnost da su banke potencijalni pad kamata od Nove godine već “uračunale” u sadašnje kamate? “Može li se uz bilo kakve mjere očekivati ​​gubitak banaka? Naravno da ne. Koja god mjera da se primijeni – bila ona privremena koja je sada na snazi ​​ili neka druga, banka će pronaći način da to kompenzira.

Podsjećam da su mnogi i tijekom covida upali u moratorij, pa su i to morali naknadno nadoknađivati. Jesu li banke tada bile oštećene – nisu. Isto vrijedi i sada za ova ograničenja kamatnih stopa”, kaže za portal N1 profesor ekonomije Veroljub Dugalić.

Na pitanje kada možemo očekivati ​​značajniji pad kamata na gotovinske kredite, ukazuje da opća gospodarska situacija u svijetu “nikako nije dobra”.

“Rat u Ukrajini još uvijek traje. Zatim sukob na Bliskom istoku – Gaza, pa Libanon, pa se širi – sve to utječe na nestabilnost i na međunarodnom financijskom tržištu. A mi nismo neka oaza na izoliranom otoku koja nas ne dira”, navodi Dugalić. I drugo, dodaje – kod nas je inflacija još uvijek na višoj razini nego u većini zemalja u Europi.

“Ne treba zaboraviti ni na poljoprivredu. Kakav će biti konačni rezultat poljoprivredne proizvodnje tek trebamo vidjeti, jer imamo veliku sušu. Veliki problemi mogu nastati zbog svega što se događa na međunarodnom tržištu, pa tako i kod nas”, upozorava.

Drastičan pad nije realan
Nije realno, kaže, da kamate dramatično padnu. “Ako inflacija padne na jedan ili dva posto, past će i kamate. Jednostavno, kamata na kredite ne može biti niža od stope inflacije”, objašnjava Dugalić. Na primjedbu da je godišnja inflacija sada na razini od 4,2, a da su kamate često i više nego duplo veće, naš sugovornik kaže:

“Banka naplaćuje inflaciju, svoje troškove i svoju zaradu. Još jednom – onog trenutka kada inflacija značajno padne, realno je očekivati ​​da će i kamate početi padati. Kada će se to dogoditi prilično je neizvjesno. Na nešto možemo utjecati, ali na nešto ne. Čak i kad se inflacija stabilizira, cijene će ostati na višoj razini. A, općenito je pravilo da cijene vrlo lako rastu, a prilično su otporne na kretanje prema dolje”, zaključuje Veroljub Dugalić.