Iako je nakon više od dva mjeseca pala dugo očekivana kiša, poljoprivrednici i dalje imaju problema zbog suše koja traje od sredine lipnja. Najveće gubitke pretrpjeli su proizvođači repe iz Vojvodine.

Najkritičnije je u Banatu, gdje je istrulilo 40-60 posto repe. Prinosi repe su samo 6,5 tona do 18 tona po katastarskom ralu, što je pet puta manje od prosječne godine, tvrdi za N1 poljoprivrednik Zlatko Periša iz Torka.

Šećerane vraćaju robu
Navodi da je za pokrivanje troškova proizvodnje potrebno da prinos zdrave repe bude 25 tona po katastarskom ralu.

Dodaje da su šećerane smanjile postotak dopuštene trule repe po kamionu na 10 posto, a lani su dopuštale 35 do 40 posto truleži. Periša ističe kako se poljoprivrednici žale da šećerane masovno vraćaju kamione repe zbog prevelike truleži.

Šećerane ove godine nisu htjele platiti beračima repe kao prošle godine, a proizvođači za to nemaju sredstava, napominje Periša i navodi da ostatak repe koji je zdrav također propada, a svi uloženi trud i novac završi na deponiji.

Proizvođači šećerne repe već tjednima traže sastanak s predstavnicima šećerana i Ministarstva poljoprivrede. Poslali su im mailove, ali do sada nisu dobili nikakav odgovor, doznaje N1 od farmera iz Torka.

Zlatko Periša također ističe da iz Ministarstva poljoprivrede nisu dobili odgovor što je uzrok truljenja šećerne repe. Kako kaže, u Banatu već godinama imaju problema s truljenjem ove poljoprivredne kulture, a odgovora nadležnih institucija nema.

Proizvođačima šećerne repe do danas nisu isplaćene potpore od prošle godine. Poljoprivrednici očekuju da će im država dati potpore i ove godine, ali traže da uvjet ne bude količina predane repe po hektaru, kaže Periša za N1.

Poljoprivrednik iz Torka upozorava da će, ako se ovakav trend nastavi, šećerana u Kovačici ostati bez šećerne repe, jer će većina poljoprivrednika u Banatu odustati od sadnje ove kulture.

Poljoprivrednik Oliver Paunescu za RTS kaže da više neće sijati šećernu repu, iako se on i njegov brat ovom kulturom bave od 2003. godine. Do sada, objašnjava, nikad nisu imali lošiju sezonu.

“Ovo je najgora godina što se tiče prinosa i klimatskih uvjeta i nerazumijevanja šećerana i svih ostalih koji mogu utjecati na stanje proizvodnje. Mnogo je truleži. Ni na jednoj parceli nije ispod 25-30 posto, a negdje je i 70 posto. U početku je prinos bio nešto bolji, oko 32-33 tone po hektaru, a sada je više nego prepolovljen. To je katastrofa”, kaže Oliver Paunescu, poljoprivrednik iz Torka.

“Prinos s parcele koju sam požnjeo bio je 11.569 kilograma po hektaru, što je čak pet puta manje od uobičajenog”, dodaje naš sugovornik. Zbog velikog broja pokvarenih plodova proizvođači su prisiljeni plaćati berače koji ih koštaju do 60.000 dinara dnevno.

“Tražili smo šećerane da snose trošak berača, ali od toga ništa. Država također ništa ne govori. Subvencije bi mogle pomoći, ali ne znam ni kolike bi trebale biti da bismo se oporavili od ovogodišnje proizvodne situacije”, kaže Paunescu.

Financijski problemi
Prema gruboj računici, kaže on, ove godine će samo u proizvodnji biti gubitak od oko 700.000 dinara. Tome treba dodati i troškove pobirača.

“Iako ću ostati dužan šećerani, ne pada mi na pamet sijati više repe. Ako mogu taj dug ću reprogramirati ili platiti kroz drugu robu ili ih svake godine uplaćivati ​​na račun. Najvjerojatnije će i stroj koji imamo otići u oglase. Svi imamo kredite i dugujemo”, dodaje naš sugovornik.

Kako se navodi na portalu Prognozno-dojavne službe, poslednji dobar urod šećerne repe u banatskim paorima bio je prije četiri godine. U 2022. godini zbog prisutnosti truleži korijena repe prinosi su bili na prosječnoj razini, dok su prošle godine bili veliki problemi s gumom i truleži pa su prinosi bili manji.

Ove godine, navodi se na portalu ove službe, veliki postotak gumoznih korijena repe uočen je u usjevima gdje je izostao tretman insekticidima, gdje nisu sprovođeni insekticidni tretmani u pravo vreme i gdje je bio loš izbor insekticida za suzbijanje cikada.