Prethodnih godina Srbija se oslanjala na diversifikaciju masovnih stranih, uglavnom greenfield, investicija. Takva strategija u ovom geopolitičkom kaosu i krizi eurozone donosi dobrobit industriji, ali i šire, cijelom gospodarstvu, kaže Ivan Nikolić, ekonomist i urednik publikacije Makroekonomske analize i trendovi, u svibanjskom izdanju MAT-a.

U trenutku kineskog predsjednika Xi Jinpinga Beogradu, testirao je hipotezu da su kineske investicije presudno utjecale na to da je, prema njegovim riječima, Srbija i dalje na putu dinamičnog rasta industrijske proizvodnje.

“Na temelju dostupnih podataka procjenjujemo da je realni bruto domaći proizvod Republike Srbije u prva tri mjeseca 2024. godine u odnosu na prethodnu godinu porastao za oko 4,6 posto. Promatrano s proizvodne strane, uz pretpostavku blagog porasta poljoprivredne proizvodnje, ključni izvor navedenog rezultata bila je industrija (doprinos od 0,7 postotnih bodova, s tim da je bez energije njezin doprinos veći +1,1pp)”, piše Nikolić u autorskom tekstu, donosi Biznis.rs.

Otpornost na izazove
Dodaje da je industrija uspješno odolijevala vanjskim izazovima i geopolitičkim ograničenjima, a prilagodljivost i otpornost proizvodnje proizlazi iz temeljne transformacije same industrije od 2015. godine, od popravka svoje tehnološke strukture i poboljšanja kvalitete. Međutim, trenutna razlika u kretanju industrijske proizvodnje u Srbiji i europskim zemljama premašuje takav nalaz.

Stav da diversifikacija stranih ulaganja pogoduje srpskoj industriji potvrđuje Ivan Nikolić analizirajući rezultate 28 poduzeća koja imaju najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) Republike Srbije, a koja su uključena u mjesečno istraživanje s ciljem izračuna indeksa industrijske proizvodnje.

“Riječ je o industrijskim tvrtkama koje djeluju u sva tri sektora industrije. U 2022. godini ova grupa poduzeća sudjelovala je s 9,4 posto u BDP-u gospodarstva, odnosno s 46,9 posto u BDP-u cijele djelatnosti”, ističe Ivan Nikolić.

Dolazak kineskog predsednika velika je čast za Srbiju, a na stolu će biti širok spektar tema, od političkih do ekonomskih, kao i onih iz domene kulture, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije. Vjerojatno ćemo razgovarati o projektima u Srbiji u sklopu Expa 2027. i šireg investicijskog ciklusa vezanog za ‘Skok u budućnost 2027.’, kako je najavila Vlada, gdje će dosta posla obaviti kineske tvrtke”, rekao je za RTS.

S druge strane, kaže Stanić, jedan od naših najvećih izvoznika su upravo tvrtke u većinskom kineskom vlasništvu, tako da je širok spektar tema. Predstoji, kaže Stanić, početak primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom, koji se očekuje od srpnja ove godine.

Slobodna trgovina
Prema njegovim riječima, Sporazum o slobodnoj trgovini prilika je ne samo za domaće tvrtke da se bolje uključe u opskrbne lance velikih kineskih multinacionalnih kompanija, već i za zapadne tvrtke koje preko Srbije mogu lakše doći do kineskog tržišta.

“To je, prije svega, prilika da povećamo obujam razmjene između Srbije i Kine, i da ona postepeno ide u korist Srbije, imajući u vidu da sada imamo razmenu od oko 5,6 milijardi eura, mi izvozi samo 1,1 milijardu eura, a s druge strane uvozimo oko 4,5”, rekao je Stanić.

Srbija bi na velikom kineskom tržištu mogla računati na poljoprivredu i prehrambenu industriju, istaknuo je Stanić.