Srbija je već godinama regionalni lider u proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. I dok su i dalje većinom zastupljene neke tradicionalne kulture, sve se češće uzgajaju i one koje se u Srbiji ne mogu tako nazvati.

Proizvodnja povrća u Srbiji se posljednjih godina značajno unapređuje, naročito širenjem suvremenih sistema uzgoja u plastenicima i staklenicima, kojih trenutno ima blizu 2.500 hektara.

Rekordni prinosi
Tako je trenutno uzgoj krastavaca najisplativija proizvodnja u srpskom agraru. Za uzgoj krastavaca kornišona treba što više sunčeve svjetlosti, ali zbog suše ove godine su sazrijevali zahvaljujući sustavima za navodnjavanje.

Obitelj Mišković iz Kikinde bavi se uzgojem krastavaca tri godine i ove godine u berbi postižu čak dvanaest kilograma ploda po kvadratnom metru, što je odličan prinos, prenosi Radio-televizija Srbije.

“Ove godine su temperature bile značajno u porastu i bilo je perioda kada je sam sistem za navodnjavanje radio i po pet, šest sati dnevno, ali je bilo jako naporno održavati biljku u ovim toplotnim udarima”, objašnjava Dunja Mišković, proizvođač kornišona iz Kikinde. Prednosti ovog povrtlarskog uzgoja je što nisu potrebne velike površine pod nasadima, a otkup je garantiran.

“To je da se na maloj površini ostvari veliki prihod. Eto, to je”, naglašava Dragan Vukobrat, poljoprivrednik iz Kikinde.

U čačanskom kraju više od 400 kućanstava ostvarit će siguran prihod zahvaljujući krastavcima, dok se u nekim vranjanskim selima uzgojem kornišona bave već duže od tri desetljeća. Berba traje tjednima, ali se povremeno angažiranje radnika isplati.

“Prva klasa je 135 dinara, druga 90, treća 30 dinara. S tim što imamo primjedbu da je između prve i druge klase mala neka razlika, dok je velika razlika iz druge u treću što nije kako treba”, kaže Nenad Trajković, poljoprivrednik iz Donjeg Vrtogoša kod Vranja.

Na imanju Dušana Đorđevića kod Vranja povrće se uzgaja u petnaest plastenika na ukupno sedam tisuća kvadratnih metara. Kupuje se zimnica, plasman robe je zagarantiran.

Osiguran otkup
“To je ranije bilo na otvorenom polju, a sada je u zaštićenom prostoru. Sigurnije je i dosta je ulaganja. Imamo osiguran otkup”, objašnjava Dušan Đorđević, poljoprivrednik iz Donjeg Vrtogoša kod Vranja.

Povrtlarska proizvodnja u Srbiji zauzima oko 90 tisuća hektara. Prošle godine Srbija je izvezla blizu 130 tona svježeg i prerađenog povrća u vrijednosti od 180 milijuna eura.