Sa banatskih njiva kukuruz je uglavnom obran, a gotovo sav urod je završio u silosima. Neznatne količine smještene su u kotarke (male objekte za skladištenje kukuruza) piše internetski portal danas.rs.

Žetva kukuruza na banatskim njivama uglavnom je završena, a gdje je još preostao, biće ovršen do kraja tjedna. Prinosi su katastrofalni, i kreću se od 1,5 tone po jutru do maksimalno tri tone na njivama koje su, pukom srećom, dobile kišu kad je bilo potrebno.

Prinosi tri tone

”U ataru Melenaca prinosi kukuruza su jako loši. U prosjeku se kreću od 1,5 tona po jutru. Na istoj njivi u dobrim godinama sam imao prinos i šest i sedam, a u rekordnim i 10 tona, tako da taj podatak najbolje govori sa čim smo se suočili ove godine. Kukuruz sam ostavio na čuvanju, a prodat ću ga kad mi stigne na naplatu kredit, negdje na proljeće”, kaže Ivan Urošević, poljoprivrednik iz Zrenjanina. Nešto je bolja situacija u Hetinu gdje je bilo više kiše. Prinosi se kreću od dvije do tri tone po jutru, mada ima njiva gdje biljka nije formirala ni klip ni zrno. ”Osim suše i visokih temperatura, kukuruzu koji je tropska biljka, nije prijalo ni hladno vreme u proljeće, što se dešava posljednjih godina. Kukuruz tada sporije raste i samim tim je duže izložen napadima pipe”, kaže Goran Kovačević, poljoprivrednik iz Hetina.

Gotovo cjelokupan urod kukuruza završio je u silosima. Tek poneko kukuruz ostavlja u kotarkama. Tako je kod Dejana Vickova, poljoprivrednika iz Čente. Njegove su kotarke pune do krova.

”Ostao sam vjeran kotarkama. Za to postoje dva razloga. Prvi je što šapurine koristim za grijanje. Imam poseban kotao za centralno grijanje koji je napravljen da troši šapurine. Grijem se za badava, odlično i ekološki. Drugi vrlo važan razlog je što berem kukuruz kad meni odgovara, odnosno kad je najmanje vlažan. Sijem pšenicu na kukuruz i važno mi je da poštujem optimalne rokove. Imam svoje kotarke, ne plaćam skladištenje, prodajem ga na proljeće kad je bolja cijena. Naravno, berba na ovaj način traje duže i traži dodatnu radnu snagu, traži dizala, kompliciranije je ali meni se isplati”, kaže Dejan Vickov.

Najlošija godina

Dejan je ove godine pod kukuruzom imao 11 hektara, a prinos se kretao od tri do 4,5 tone po hektaru. Kaže, ovo je jedna od najlošijih godina u ovom stoljeću, možda je od samo 2012. bila gora.

”Prinos je mali ali je kvaliteta solidan, ima vrlo malo aflatoksina. Zrno je sitnije ali nije oštećeno. To znači da će se dobro održati u kotarci”, kaže Dejan.

Kako ima svoj krunjač, kojim uslužno kruni kukuruz u selu, Dejan ima najbolje podatke o tome koliko roda završi u silosima a koliko u kotarkama.

”U Čenti u kojoj skoro svaka kuća ima kotarku, sada je puno možda deset. Mislim da dva do tri posto uroda završi u kotarkama. I to kod onih poljoprivrednika koji ga siju na površinama do 10 hektara. Tko sije više, nema uopće računicu da ga bere beračem, pa skladišti u kotarke”, kaže Dejan Vickov.