Veliki trgovinski lanci zauzeli su najveći dio tržišta u regiji, a u nekim zemljama drže više od dvije trećine maloprodaje. U Srbiji, iako su veliki europski lanci već godinama prisutni, još uvijek nisu uspeli preuzeti više od polovice tržišta.

Živahni mali trgovci
Iako podaci govore kako male trgovine u regiji polako dobivaju status “relikvije”, srpski mali trgovci odolijevaju silama krupnog kapitala, zadržavajući za sebe gotovo polovicu ovog tržišta.

Prema analizi Bloomberg Adria koja je predstavljena na konferenciji Retail Summit “Transformacija u izazovnim vremenima” na tržištu maloprodaje u Srbiji  prisutni su veliki trgovački lanci, ali i veliki broj malih trgovaca. Iako stručnjaci najavljuju da će doći do konsolidacije tržišta, najveći maloprodajni igrači drže tek 46 posto tržišta.

Analitičar Bloomberg Adria Andreja Kneza ocjenjuje za Euronews.rs kako je potrebno vrijeme kako bi se srpsko tržište konsolidiralo.

“To znači da je ponajprije to rezultat nekakvog naslijeđa prijašnjih vremena, drugim riječima tržište se još nije uspelo konsolidirati s nekim većim igračima, međunarodnim igračima i možemo očekivati da  će kroz neko razdoblje, to će trajati, ali će kroz neki broj godina to tržište biti konsolidirano. Ne možemo reći da je to kratki rok, jer će očito trajati” ističe Knez.

Prema predstavljenim podacima, pet trgovačkih lanaca u Srbiji drži uvjerljivo najmanji postotak tržišta u regiji -tek 46 posto. Potpuna suprotno u odnosu na Sloveniju gdje veliki lanci pokrivaju 81 posto udjela na tržištu, dok u Hrvatskoj pet najvećih igrača “drže” dvije trećine tržišta, a u BiH više od polovice tržišta drže samo dva trgovačka lanca.

Knez smatra kako je dolazak i širenje “velikih igrača” dobar za tržište, ali i za potrošače. “Konkurencija je uvijek dobra i za one koji prodaju jer ih potiče da se unaprjeđuju, a dobra je i za kupce jer samim tim se njima nude uvijek atraktivnije cijene”, zaključuje.

Podaci o maloprodaji govore o navikama stanovništva, ali i o demografskoj slici, kaže za Euronews Srbija Miladin Kovačević iz Republičkog zavoda za statistiku.

“Mislim da je to dobro što ima malih trgovina jer mislim da to iziskuje proces koji nije tako dobar – a to je starenje stanovništva. Vjerujem kako sada naši stariji građani, radije idu u neku malu trgovinu u susjedstvu nego što zalaze u velike lance da bi kupili osnovne potrebe, ističe Kovačević.

Iako stručnjaci okrivljuju velike trgovačke lance za poticanje inflatorne krize u svijetu, jer neopravdano podižu marže u maloprodaji, profesor Ekonomskog fakulteta Zoran Bogetić kaže za Euronews Srbija kako mala i srednja trgovačka poduzeća imaju mogućnost da najbolje iskoriste period inflacije i nestabilnosti.

Diktiraju trendove
“Oni diktiraju u nekim manjim lokalnim zajednicama zapravo ključne trgovinske trendove, tamo gdje se ne isplati da dođu veliki trgovački lanci, ili gdje oni međusobno pariraju; oni imaju jednu konkurentsku prednost koja se zove veća lokalizacija, bolji odnos sa lokalnim dobavljačima, forsiranje rekao bih onoga što je domaćeg karaktera”, zaključuje Bogetić.

Iako su, prema riječima Bogetića, male i srednje trgovine u goroj pregovaračkoj poziciji, za razliku od “velikih”, mali trgovci se brže prilagođavaju u kriznim situacijama.