Ministarstvo gospodarstva potpisalo je ugovor o prodaji cjelokupnog kapitala inđijske tvrtke Energo-Zelena s jedinim ponuđačem koji je sudjelovao u procesu privatizacije – Mesnom industrijom Matijević, piše Biznis.rs. Matijević je Energo-Zelenu kupio po početnoj cijeni od 5,1 milijun eura, što je upola manje od procijenjene vrijednosti na dan 31. prosinca 2023. godine.
Tek iz trećeg pokušaja
Biznis.rs je već pisao o tome da u prethodna dva pokušaja nije bilo zainteresiranih kupaca za tvrtku iz Inđije koja se bavi preradom bezopasnog otpada životinjskog porijekla. Ministarstvo gospodarstva je 3. rujna 2024. po treći put objavilo javni poziv za sudjelovanje u privatizaciji Energo-Zelene, ali u tom postupku nisu mogli sudjelovati svi.
Pravo sudjelovanja na javnom natječaju ima domaća pravna osoba koja ispunjava stroge kvalifikacijske uvjete: da je osnovna djelatnost prerada i konzerviranje mesa (šifra djelatnosti: 1011), koja je registrirana prije 31.12.2023. godina, da je samostalno ostvarila poslovni prihod u 2023. u iznosu od najmanje 7,2 milijarde dinara, da je samostalno ostvarila poslovnu i neto dobit u 2023.
“Na prijedlog Povjerenstva za provedbu postupka javnog prikupljanja ponuda s javnim nadmetanjem, Ministarstvo gospodarstva je 7. listopada 2024. godine donijelo Rješenje kojim se kupcem proglašava IM Matijević iz Novog Sada”, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva. Ugovor o prodaji kapitala Energo-Zelene potpisan je 18. studenoga po prodajnoj cijeni od 5.096.954,35 eura. Prije sklapanja ugovora Ministarstvo gospodarstva pribavilo je mišljenje Ministarstva financija – Uprave za sprječavanje pranja novca o nepostojanju smetnji kupca za sklapanje Ugovora, stoji u priopćenju. U prosincu prošle godine, kada je objavljen prvi javni poziv, Biznis.rs je pisao o Energo-Zelenoj, čiji je slučaj postao poznat široj javnosti kada je 2014. ta tvrtka zajedno sa svojim dioničarom, belgijskom kompanijom Zelena N.V. objavila je da je pokrenula arbitražu protiv Srbije pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID). Kao razlog za pokretanje arbitražnog postupka navela je “značajne gubitke i štetu koju su joj nanijeli” tijekom poslovanja na području neškodljive prerade životinjskog otpada.
“Gubici i šteta nastali su zbog niza nezakonitih radnji i propusta nadležnih organa Republike Srbije”, tvrdili su tada iz Energo-Zelene i naveli da su u postrojenje u Inđiji uložili 21,5 milijuna eura i zaposlili više od 40 radnika, ali se to susrelo s “diskriminacijom”, ali i “nespremnošću Vlade Srbije da poštuje vlastite propise”.
Energo-Zelena je tada tvrdila da “Srbija kontinuirano tolerira rad i ponašanje veterinarske inspekcije koji nije u skladu sa zakonom” te da je, između ostalog, posljedica toga da su “pojedini proizvođači životinjskog otpada i dvije kafilerije u vlasništvu države bacaju životinjski otpad u prirodu i time je zagađuju”.
Najveći vlasnik zemljišta
Kao razlog za pokretanje arbitražnog postupka navela je “značajne gubitke i štetu koju su joj nanijeli” tijekom poslovanja na području neškodljive prerade životinjskog otpada. Država Srbija postala je vlasnik stopostotnog kapitala Energo-Zelena 2019. godine, a pet godina kasnije Energo-Zelena je ponovno u privatnom vlasništvu.
Matijević je inače najveći vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Industrija mesa Matijević, u kojoj je Matijevićagrar, obrađuje 36.000 hektara zemlje u cijeloj Vojvodini i 2000 u Hrvatskoj, od čega posjeduje 33.000 hektara, i proizvodi komponente za stočnu hranu, javlja Beta pozivajući se na Forbes. Ta tvrtka ima 106 tvrtki iz djelatnosti poljoprivrede, trgovine i ugostiteljstva. Prije nekoliko godina se Matijević počeo baviti i nekretninskim biznisom, a nedavno je preuzeo i beogradski hotel Slavija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu