Ministarstvo rudarstva i energetike priopćilo je da Nadzorni odbor Elektroprivrede Srbije (EPS) nije donio odluku o osnivanju zajedničke tvrtke i izdvajanju 11 hidroelektrana s mađarskom tvrtkom MVM.

Potpredsjednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić ranije je najavio da je privatizacija EPS-a počela “tajnim” dogovorom kojim se 11 srpskih hidroelektrana prenosi u zajedničko ulaganje s mađarskom MVM grupom.

Zatvoreni d.d.
Ministarstvo je u priopćenju navelo “da je promjenom Statuta i pravnog oblika EPS-a zatvoreno dioničko društvo te da je EPS ostao u 100-postotnom vlasništvu države”.

Svatko tko u javnosti govori o otuđenju imovine EPS-a širi neistine i paniku – piše u saopštenju. Ministarstvo je napomenulo i da, “nažalost, nije novost da pojedinci iz samog EPS-a lažno uznemiravaju javnost i zaposlene”, te da bi, kako je navelo, “trebalo biti predmet istrage zašto službeni dokumenti Uprave puštaju lažne informacije u javnost”.

Nikezić je u priopćenju naveo da “tajni ugovor, koji je u četvrtak bez stručne i javne rasprave bio na dnevnom redu Nadzornog odbora EPS-a, obvezuje EPS da u zajedničko ulaganje uvede 11 hidroelektrana”. Naveo je da je obveza mađarske tvrtke “uvesti oko 600 milijuna eura u gotovini”, na koliko, dodao je, Mađari procjenjuju vrijednost hidroelektrana, kako bi vlasnički udjeli bili identični.

Nadležni kažu da će reformirani EPS “raditi profesionalnije i učinkovitije” te da će biti “regionalni div”. Promjenom statuta to više neće biti javno poduzeće, već “zatvoreno dioničko društvo u stopostotnom vlasništvu države”, priopćilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Promjene će biti i u načinu upravljanja: Nadzorni odbor imat će dva člana više, ući će u njega predstavnik sindikata radnika, a sve članove odredit će Skupština dioničkog društva koju će činiti od – jedne osobe.

Prvi razlog promjena je da bi se EPS mogao lakše zaduživati, dizati kredite. Ako gledamo optimističnije, drugi razlog je taj što bi država mogla zaposliti nedostajuće stručne kadrove i adekvatno ih platiti, što kao javna tvrtka ne bi mogla – objašnjava energetski stručnjak Miloš Zdravković za BBC na srpskom.

Promjena statusa ove tvrtke “teoretski omogućuje privatizaciju, dokapitalizaciju i sklapanje javno-privatnog partnerstva”, ali dodaje da je pitanje eventualne privatizacije “politička odluka”.

Ukoliko dođe do djelomičnog ulaska privatnog kapitala u EPS, to bi značilo veći pritisak na tu tvrtku da poskupi struju, kaže Zdravković.

Reformirani EPS
“Normalno je da privatni kapital juri za profitom, što ne znači da EPS kao javno poduzeće ne želi profit, već ga ograničavaju političke odluke zarad očuvanja socijalnog mira”, dodaje.

U Fiskalnom vijeću, koje je tijekom ožujka objavilo preporuke za reforme u EPS-u, nisu htjeli komentirati promjene koje donosi novi statut zbog dosad objavljenih “nedovoljnih detalja”.

Novim statutom predviđeno je da Vlada Srbije imenuje skupštinu dioničkog društva koja ima jednog člana, a zatim imenuje i sedmočlani nadzorni odbor u kojem će biti i predstavnik radnika EPS-a.