Uz miris lipa u cvatu, prepune restorane i glasnu glazbu počela je sezona svadbi u Srbiji. Poetski bi se moglo tako opisati, jer mjere su ukinute nakon dvije godine, interes je ogroman i mladenci napokon mogu slaviti bez ograničenja. Sezona vjenčanja u punom zamahu trajat će sve do listopada, a nakon pandemije njihov je broj eksplodirao.

U brojkama to izgleda ovako: u Srbiji se godišnje obavi 35.000 vjenčanja. Od toga su oko 10.000 male proslave u krugu od 10 do 15 ljudi, a ostalih 25.000 su one od 200 ljudi, pa naviše. Pogotovo u manjim sredinama, gdje vlada tradicija velikih svadbi. Nakon korone dio svadbi je prebačen na ovu godinu, što znači još veći pritisak na restorane. Cijene svih usluga vezanih za svadbe su povećane zbog opće inflacije, poskupljenja hrane i energenata, a očekuje se i dalji rast.

Sve skuplje, pa i odijela

“Cijelu event industriju možemo podijeliti na dva segmenta organizacije: restorani i event centri su jedan, a vjenčanice, dekoracije, pirotehnika, najam limuzina – sve je to drugi dio. Uslijed događaja u Ukrajini, cijene su u zadnja dva mjeseca otišle u segmentu restorana 30 posto gore, jer je hrana poskupjela, osobito meso. Međutim, većina mladenaca je ugovorila svadbe godinu dana unaprijed i tu se cijene nisu mogle mijenjati, jer imaju ugovore. Ono što je rezervirano unazad dva mjeseca – sve je 30 posto skuplje. Poskupjela je i roba koja se uvozi iz inozemstva – materijali od kojih se izrađuju odijela i vjenčanice”, upućuje Boško Bubanja, predsjednik Skupštine udruženja “Ivent industrija” Srbije.

Dodaje kako je prije 2019. godine prosječan trošak svadbe bio od 13000 do 15.000 eura, a sada je od 16.000 do 19.000 eura – od čega polovica odlazi na restoran. Svadbe se u prosjeku organiziraju 9 mjeseci unaprijed, jer se sve ispod toga moraju raditi kompromisi – ne može se naći željeni restoran, crkva niti bend. Ako i prije pandemije korone nije bilo mjesta i sve je bilo rezervirano godinu dana unaprijed – sada vlada prava pomama za restoranima, bendovima i mjestima gdje će se reći sudbonosno “da”, jer potražnja je ogromna, a broj mjesta ograničen. “Jedan od razloga zašto nema dovoljno mjesta u restoranima je i taj što je dosta ljudi napustilo ovu djelatnost. Pretrpjeli su ogromne gubitke u prethodne dvije godine, a rizik poslovanja i dalje je ogroman. Tako da i nema baš previše onih koji bi riskirali velik novac kako bi ušli u posao oko organizacije svadbi”, upućuje Bubanja. Subota je najpopularniji dan, ali ravnopravna je i nedjelja, a sve je popularniji i petak. Ono što je specifično za Srbiju jest da svadbe počinju već preko dana i traju okvirno do ponoći, kad se sve završava. Za razliku od hrvatskih svadbi, gdje tek u ponoć stiže torta, pa tek negdje oko dva u noći vinski gulaš i odlazi se kući u zoru.

Pandemija koronavirusa osobito je pogodila vjenčanja, a segment event industrije bacila na koljena. Zbog toga je još u ožujku 2019. godine zatraženo od vlade Srbije da ova djelatnost, u kojoj je nekoliko tisuća zaposlenih i od koje živi nekoliko desetina tisuća građana Srbije, dobije financijsku podršku. “Event industrija je jedina ugrožena djelatnost koja od države do danas nije dobila ni dinara pomoći. Jako smo bili dobro bili pripremljeni za sve razgovore s državnim institucijama, prikupili informacije iz cijelog svijeta i obećana je pomoć – kako od ministra financija, tako i od premijerke. Ali do danas ništa nismo dobili. Noćni barovi i klubovi su dobili pomoć, hotelima nikada nije bio zabranjen rad, a dobili su pomoć, autoprijevoznici su dobili pomoć, a turističke agencije nekoliko linija financijske pomoći. Dobili smo neto minimalce za radnike i morali vratiti depozite svim mladencima koji su bili prinuđeni otkazati vjenčanje. Promet je u 2021. godini opao za više od 90 posto, a te je godine bilo 1800 događanja. Prošle smo godine dobili službeno odobrenje da radimo od 21.lipnja, ali bio je ogroman broj zaraženih, preko 10.000 na dnevnoj razini. Nitko nije želio riskirati, a oni koji su se ipak odlučili na svadbu imali su drastično smanjen broj gostiju. Nakon toga su bili u velikom minusu, jer vas i vjenčanica i bend koštaju isto – bez obzira na broj gostiju”, objašnjava Bubonja.

Nema još oporavka

Prema njegovim predviđanjima event industrija neće se još uspjeti oporaviti ove godine – ako sve bude u redu tek za dvije. Iako su svi datumi popunjeni sve do studenog, naprosto nije realno da će se financijski dići na noge, jer restorani i event sale naprosto ne mogu imati dvije svadbe odjednom. “Država nas ne prepoznaje kao ekonomsku djelatnost, kad je naš segment u pitanju i nužna nam je šifra djelatnosti, to nam je cilj ostvariti što prije. Kako nam se opet ne bi dogodilo nešto slično i opet ostanemo na vjetrometini. Postoji i gomila poreznih stvari koje nisu definirane. Tu je i problem angažiranja radnika, jer je to zapravo sezonski posao. Ako imate primjerice restoran gdje radi 10 do 12 stalno zaposlenih, za svadbu vam treba barem 40 ljudi, a zakonske odredbe ne definiraju kako to platiti i ispravno angažirati te ljude. Radimo na tome da prvi u Europi pređemo na naplatu svadbi po principu fiksni dio plus fluktuirajući indeks koji bi određivala renomirana revizorska kuća. Jer mi događaje ugovaramo 12 i više mjeseci unaprijed, a naplaćujemo ih tek nakon realizacije što nosi veliki rizik s obzirom na stalni rast cijena naših inputa”, navodi on.

Iako je mnogo problema pri organizaciji i neprestana je borba oko cijena i realnih uvjeta, Bubanja kaže kako i on i njegovi kolege iskreno vole taj posao, jer je zapravo zabavan. I kao trend navodi da se sve više i više ljudi ženi u otvorenim objektima, uz koktel dobrodošlice i građansko vjenčanje, te se kasnije “party” seli unutra. Takvi moderni objekti specijalizirani za vjenčanja su najpopularniji, a za njima slijede klasični restorani zatvorenog tipa, hoteli i splavovi.