Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je referentnu kamatnu stopu zadržati na razini od 6 posto. Kamate na depozite (4,75 posto) i kredite (7,25 posto) ostale su na nepromijenjenoj razini.

“Prilikom donošenja odluke o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromijenjenoj razini, Izvršni odbor istaknuo je da je na prethodne dvije sjednice referentna kamatna stopa smanjena za ukupno 50 baznih bodova te da je potrebno sagledati učinke donetih mjera, te da je, usprkos povratku inflacije u okvire cilja, i dalje neophodan oprez u monetarnoj politici Narodne banke Srbije”, navodi se u priopćenju centralne banke.

Nužan oprez
Dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić ispravno je zaključio da bi “bilo previše” da je došlo do trećeg smanjenja referentne kamate, te da je vjerojatnije da će ostati nepromijenjena. “Vjerujem da će to stati jer je NBS već poslala jasan signal u kojem će smjeru ići njezine odluke”, komentirao je Grubišić za Biznis.rs uoči odluke.

Izvršni odbor istaknuo je da opreznost monetarne politike NBS-a nalažu kretanja u međunarodnom okruženju, prije svega nastavak povećanja geopolitičkih rizika i njihov utjecaj na svjetske cijene energenata i drugih primarnih proizvoda.

“Na izražene varijacije u procjenama različitih institucija o kretanju svjetske cijene nafte, osim prisutne međunarodne neizvjesnosti, utječu i brojni drugi čimbenici na strani ponude i potražnje, a prije svega promjenjive perspektive rasta kineskog gospodarstva.”

Razboritost u donošenju odluka o monetarnoj politici u određenoj mjeri zahtijevaju i izgledi globalne inflacije u narednom razdoblju, koji upućuju na to da će njezino usporavanje biti postupnije nego što se očekivalo, a sukladno tome i tempo ublažavanja monetarne politike vodeće centralne banke će biti sporije”, objasnili su u Narodnoj banci Srbije.

Također, oprez je potreban i zbog neizvjesnog utjecaja vremena na karakter ovogodišnje svjetske i domaće poljoprivredne sezone, ističe.

Podsjetimo, kada inflacija stagnira ili pada, središnje banke obično reagiraju snižavanjem referentnih kamatnih stopa, s ciljem poticanja razine potrošnje i investicija, a posljedično i gospodarskog rasta. Kada središnja banka smanji referentnu kamatnu stopu, krediti pojeftinjuju i općenito jača likvidnost svih sudionika u gospodarstvu.

Pretjerano snižavanje kamatnih stopa može imati i negativne posljedice, poput inflacije imovine, povećanja zaduženosti ili slabljenja valute. Stoga središnje banke pažljivo procjenjuju gospodarske uvjete i koriste se različitim instrumentima monetarne politike kako bi uspostavile ravnotežu između poticanja rasta i kontrole inflacije.

Međugodišnja inflacija u svibnju se vratila u okvir cilja, nakon čega je u lipnju dodatno usporila na 3,8 posto. Sve komponente inflacije pridonijele su usporavanju inflacije u prethodnim mjesecima.

Izvršni odbor NBS-a očekuje da će se inflacija u čitavom horizontu projekcije nastaviti kretati unutar ciljanog raspona (3 ± 1,5 posto). Prema kolovoškoj središnjoj projekciji, nakon privremenog rasta u srpnju, inflacija bi tijekom 2025. trebala usporiti i približiti se središnjoj ciljanoj vrijednosti od tri posto”, očekuju u NBS-u.

Opet rast cijena
Na prolazno povećanje inflacije u srpnju uvelike će utjecati niz jednokratnih poskupljenja pojedinih prehrambenih proizvoda, što se odražava na poskupljenje tih proizvoda na svjetskom tržištu ili sirovina u njihovoj proizvodnji, kao i pojedinih usluga koje spadaju u kategoriju reguliranih cijena.

“Restriktivni monetarni uvjeti, niža uvozna inflacija, kao i očekivani pad svjetskih cijena nafte u skladu s terminskim ugovorima pridonijet će daljnjem smanjenju inflacije nakon srpnja”, zaključuje se u prognozi NBS-a.

Prema procjeni Republičkog zavoda za statistiku, gospodarska aktivnost u drugom je tromjesečju zabilježila veći međugodišnji rast od prvotno očekivanog, od 4,2 posto. U nastavku godine očekuju se pozitivna kretanja u realnom sektoru, potaknuta rastom domaće potražnje, smatraju u NBS-u.