Od početka primjene Zakona o digitalnoj imovini, od lipnja prošle godine, Narodnoj banki Srbije (NBS) podnijeto je nekoliko zahtijeva za davanje dozvole za otvaranje kripto mjenjačnice. Ipak, još se ne zna kada će Srbija i dobiti prve licencirane kripto mjenjačnice.

“Lista podnositelja zahtjeva o kojima se upravo odlučivanje, nije javno dostupan, a u slučaju izdavanja dozvole privrednom društvu za pružanje usluga povezanih s virtualnim valutama, po ispunjenju svih propisanih uvjeta, Narodna banka Srbije obavijestit će o tome javnost”, izjavili su iz NBS-a za portal za B92.net.

Privremenih dozvola nema
Iz središnje banke ističu da, “počev od primjene ovog zakona, nije dozvoljeno da privredno društvo obavlja ni poslove ‘kripto mjenjačnice’, koja nije, kao takva, definirana Zakonom o digitalnoj imovini, nego su definirani pružatelji usluga povezanih s digitalnom imovinom (virtualnim valutama/digitalnim tokenima) i vrste usluga povezanih s virtualnim valutama koje oni mogu pružati na temelju dozvole nadzornog organa (NBS za virtualne valute, a Komisija za vrijednosne papire za digitalni token), među kojima su i usluge kupovine i prodaje, odnosno zamjene digitalne imovine, koje se mogu pružati i preko kriptomata, u skladu sa zakonskim propisima.

Zakonom o digitalnoj imovini nije propisana “privremena” dozvola za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom, stoga nijedno privredno društvo ne može imati bilo kakvu privremenu dozvolu. Što licenciranje znači za korisnika kripto mjenjačnice?

“Možda postojanje licence ulijeva malo veću sigurnost korisnicima usluga povezanih s digitalnom imovinom, ali samo izvršenje usluge, kao i uvjeti, barem kad smo mi u pitanju, ne mijenjaju se previše”, poručuje osnivač kriptomjenjačnice ECD, Aleksandar Matanović. I njegova je tvrtka aplicirala za licencu, jer je to bio uvjet da nastave s poslovanjem.

Stav je NBS da poslovanje s licencom donosi pružateljima usluga u vezi s virtualnim valutama u skladu sa zakonom, a korisnicima nešto veća prava prema tim pružateljima u odnosu na ona koja su imali do sada, iako i dalje nitko ne jamči za ulaganja u virtualne valute (ne samo država i NBS, već ni davatelj usluga).

“Korisnici moraju biti svjesni da njihova ulaganja mogu u nekom trenutku i propasti zbog iznimne volatilnosti kretanja vrijednosti virtualnih valuta ili iz drugih razloga, i da će u toj situaciji oni biti ti koji snose gubitke”, upozoravaju iz NSB-a. NSB može kontrolirati neovlašteno pružanje usluga na tržištu (bez licence) nakon početka primjene novog zakona.

U skladu s tim, ona je izvršila provjere kod pravnih i fizičkih lica za koje je postojala sumnja da se neovlašteno bave pružanjem usluga povezanih s virtualnim valutama, a da nisu Narodnoj banci Srbije podnijeli zahtjev za davanje dozvole.

“Nakon provjera, desetak pravnih i fizičkih osoba obustavilo je neovlašteno pružanje usluga i dostavilo NBS-u dokaze o tome.

Narodna banka kontinuirano prati aktivnosti na tržištu virtualnih valuta i u slučaju bilo kakve sumnje na neovlašteno pružanje usluga povezanih s virtualnim valutama – poduzima mjere iz svoje nadležnosti, uključujući novčano kažnjavanje pravne i odgovorne osobe, odnosno fizičke osobe koje neovlašteno pruža te usluge i mogućnost da se pokrene postupak prinudne likvidacije te kompanije, odnosno brisanje pravne osobe i poduzetnika iz registra”, navode u NBS.

Zakonom o digitalnoj imovini utvrđene su, prije svega, administrativne sankcije (mjere i novčane kazne) za pružatelje usluga povezanih s digitalnom imovinom, izdavatelje digitalne imovine i druge subjekte nadzora, koje se izriču ako se u postupku nadzora utvrde nedostaci ili nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, odnosno utvrdi li se da je subjekt nadzora postupio suprotno zakonu ili podzakonskim propisima.

Nisu zakonsko sredstvo
Utvrđene su i administrativne sankcije za osobe koje neovlašteno (bez dozvole nadzornog organa) pružaju usluge povezane s digitalnom imovinom. Također, propisana su kaznena djela u slučaju zloporaba na tržištu digitalne imovine, uz krivična djela koja su propisana Krivičnim zakonikom (pranje novca i prijevara, primjerice).

“Posebno ukazujemo da Zakonu o digitalnoj imovini cilj nije promoviranje ulaganja u virtualne valute, nego isključivo uređenje područja znatno šireg od virtualnih valuta i koja do sada nije bila pravno uređena, a sve to radi uspostavljanja pravne predvidljivosti i sigurnosti kao i sprečavanja zloupotreba.

Zakon o digitalnoj imovini usuglašen je sa svim međunarodnim standardima koji nalažu da svaki pružatelj usluga povezanih s virtualnim valutama mora biti licenciran, odnosno registriran što je naročito važno upravo zbog sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma”, naglašavaju u Narodnoj banci.

Usprkos institucionalnom okviru kojim se stvaraju pretpostavke za regularno pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom pod određenim i kontroliranim uvjetima i uređuju druga navedena pitanja, Narodna banka Srbije ukazivala je na rizike ulaganja i poslovanja s virtualnim valutama još od 2014. godine i do danas nije izmijenila svoj stav.

“Narodna banka Srbije konstantno ukazuje da građani prilikom ulaganja sredstava u kupovinu Bitcoina ili drugih virtualnih valuta trebaju biti oprezni i svjesni da to čine na vlastitu odgovornost i da samostalno snose financijske rizike koji proistječu iz tih aktivnosti.

Bitcoin i druge virtualne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja i ni Republika Srbija, ni Narodna banka Srbije ili Komisija za hartije od vrijednosti, ne snose odgovornost za bilo koju štetu ili gubitke koje budu imali imatelji virtualnih valuta ili drugih oblika digitalne imovine, a te gubitke ne snosi ni pružatelj usluge, već isključivo korisnik digitalne imovine”, zaključuju u Narodnoj banci Srbije.