Valovi rata u Ukrajini prelijevaju se i na Balkan; među prvima to su osjetile banke nakon što je s nekoliko tržišta od Češke do Srbije, preko noći nestao Sberbank. Pod paničnim pritiskom štediša koji su pohrlili u poslovnice i Srbija je posegnula za rješenjem poput Slovenije, Hrvatske i BiH prodajom.

Novi vlasnik, AIK banka u Srbiji je praktično samo dobila ubrzavanje licencije središnje banke budući da je postupak prodaje već bio u tijeku. I dok je nervoza oko Sberbanka ugašena, neizvjesnost se osjetila na financijskom tržištu zbog čega su uslijedile umirujuće poruke Narodne banke Srbije o stabilnosti dinara.

“Ako je išta u Srbiji stabilno, onda su to dinar i devizni tečaj. Narodna Banka Srbije zna šta radi. Želimo vas informirati o pravom stanju, jer je u prethodnih desetak dana potaknuto panično ponašanje.

Nema razloga ni za strah ni za stajanje u redovima jer domaći financijski sustav ima dovoljno sredstava – i dinarskih i deviznih. NBS pojačano opskrbljuje banke stranom efektivom i to po principu “sad za sad”, nedavno je poručila guvernerka Jorgovaka Tabaković.

Dodala je da banke od NBS-a na zahtjev dobivaju devize u tijeku dana na zahtjev od tog jutra, čak i one koje na to nemaju pravo dok ne iscrpe vlastite rezerve.

“Raspoloživa efektiva je u dovoljnim količinama u trezorima NBS-a. S ovakvim ponašanjem NBS će nastaviti sve dok i posljednji zahtjev građana i banaka ne bude zadovoljen. Krizu smo dočekali spremno”, poručila je Tabaković apelirajući da u slučaju ograničenja u količini novca koji se može zamijeniti u mjenjačnicama građani obrate NBS-u imenujući o kojim se mjenjačnicama radi.

Osiguranje depozita
Tabaković je naglasila da je središnja banka Srbije spremna za takve događaje pocrtavši devizne rezerve od 16,5 milijardi eura krajem prošle godine. Najnoviji podaci za veljaču pokazuju da su bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije smanjile za gotovo 550 milijuna eura u odnosu na siječanj, dosegnuvši 15,5 milijuna eura.

Upravo zbog povećane potražnje za stranom valutom, najviše eurima, NBS je ograničila proviziju mjenjačnica za prodajni tečaj stranih valuta na jedan posto da one više ne mogu naplaćivati neograničenu prodaju eura i ostalih stranih valuta.

Umirujuće poruke o sigurnim depozitima šalju i banke. “Za sada ne postoje razlozi da se poveća visina osiguranog depozita u bankama”, prenosi Biznis.rs riječi predsjednika Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita Hasana Hanića.

Srbija osigurava sve depozite građana i kompanija do 50.000 eura i Agencija može u roku tri do pet dana isplatiti svu osiguranu štednju smatrajući da nema razloga za povećanje iznosa osigurane svote.

“Agencija za osiguranje depozita u saradnji sa Narodnom bankom Srbije prati na dnevnom nivou kretanja depozita i sve potrebne analize govore da nema nikakvog razloga da donosimo odluku o povećanju osigurane sume”, ističe Hanić.

Prema pisanju Biznisa.rs Hanić smatra da je nakon izbijanja rata u Ukrajini i posljedica na ekonomska kretanja Srbija u relativno povoljnoj poziciji u smislu javnih financija, odnosno javnog duga i deficita proračuna.

MMF u Beogradu
U Beogradu je upravo misija Međunarodnog monetarnog fonda u drugoj reviziji aranžmana sa Srbijom nakon što je lani sklopljen novi savjetodavni aranžman do 2023. koji ne podrzumijeva financijsku podršku. Ekonomija je 2021. porasla 7,4 posto, nezaposlenost iznosila 9,8 posto što je razina prije pandemije.

Inflacija je u siječnju iznosila 8,2 posto ponajviše zbog većih cijena hrane i energenata, objavila je središnja banka koja je ostala pri ranijoj projekciji realnog BDP-a u rasponu od 4 do 5 posto u 2022. i u srednjem roku. Glavne rizike pritom predstavlja rat u Ukrajini i očekivanja sporijeg rasta vanjskotrgovinskih partnera.

“Na ispitu je otpornost određenih ekonomija. Rast cijena i inflacija jasno su pokazali da će doći do nepovoljnih ekonomskih posledica, robni i novčani tokovi su već pokidani između značajnih tržišta, doći će do usporavanja ekonomskog rasta”, kaže Hanić.

Iz perspektive banaka snažnija inflacija odrazit će se na povećanu potražnju za stambenim kreditima, a sve dok je porast cijena pod kontrolom građani će skuplja dobra i usluge uspijevati ublažiti promjenama potrošačkih navika pa se ne očekuje veći skok potražnje za dosad vrlo traženim gotovinskim kreditima.

Prema podacima Udruženja banaka Srbije, od 3,2 milijarde dinara kredita krajem veljače ove godine, 47 posto su gotovinski zajmovi, stambeni i adaptacijski čine 42,1 posto portfelja građanima. Ostatak otpada na poljoprivredne (5,9%), potrošačke (1,7%) te ostale (3,4%).

Promjene na bankarskom tržištu Srbije neće stati samo na prilagođavaju kreditnih portfelja aktualnoj makroekonomskoj situaciji već se očekuje nastavak konsolidacije, prema Haniću optimalan broj banaka u Srbiji je petnaest.

“Prema glavnim ekonomskim parametrima na osnovu kojih se ocjenjuje optimalan broj banaka u jednoj zemlji, a uzimajući u obzir broj stanovnika i imajući u vidu nivo razvoja, mislim da bi u narednih godinu-dvije u ovom sektoru mogli da imamo tri do pet banaka manje”, zaključuje Hanić.