Niti jedna gradska vlast u Beogradu u posljednjih osam godina koliko se najavljuje žičara Kalemegdan–Ušće nije odustala od tog projekta unatoč protivljenju stručne javnosti i građana, a njena gradnja ponovo je aktualizirana izjavom novog gradonačelnika Aleksandra Šapića, izabranog u lipnju ove godine.

On je prije nekoliko dana rekao da će Grad realizirati projekt izgradnje žičare dugačke jedan kilometar ako se utvrdi da “ne ugrožava kulturno-povijesnu baštinu Kalemegdana”.

Osiguran novac u proračunu
Osporavana žičara ima uporište u planskim dokumentima od 2018. kada je za nju usvojen plan detaljne regulacije, a našla se i u proračunu Grada Beograda i za ovu godinu s osiguranih 500.000 dinara, piše Politika.

“Nije taj projekt toliko skup da bi se od njega moralo odustati ako se može provesti”, izjavio je Šapić za Tanjug.

Međutim, Upravni sud je 2021. poništio građevinsku dozvolu Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture iz 2019. kojom je bilo dopušteno izvođenje pripremnih radova. Od sudske odluke po tužbi Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), kojom je zaustavljena izgradnja žičare o njoj se do danas nije govorilo.

Rješenjem koje je sud ukinuo investitoru Skijalištima Srbije i Gradu Beogradu, kao sufinancijeru, bilo je dopušteno izvođenje pripremnih radova za izgradnju postaje žičare Kalemegdan koji obuhvaćaju postavljanje ograde, instalacija i opreme za potrebe izvođenja radova, zemljane radove i radove na stabilizaciji terena i osiguranja iskopa.

Upravni sud u Beogradu 2019. donio je privremeno rješenje kojim je naloženo zaustavljanje radova na izgradnji žičare do donošenja konačnog rješenja o zakonitosti građevinske dozvole koje je uslijedilo dvije godine kasnije.

Sud je zaključio da bi izvođenje radova na Kalemegdanu moglo imati nenadoknadive posljedice po kulturno dobro – Beogradsku tvrđavu i okoliš i da bi bila nanesena šteta širim interesima javnosti.

Zahtjev da se na Kalemegdanu obustave aktivnosti povezane sa žičarom u proljeće 2019. uputila je koalicija stručnih udruženja, naučnih instituta i obrazovnih katedri za očuvanje kulturnog nasljeđa u Srbiji, te su zatražili da nadležni zaustave izgradnju.

Ocijenili su da je taj projekt u koliziji sa stručnim standardima, međunarodnim obvezama i zakonima Srbije u području očuvanja kulturne baštine i nepovratno bi ugrozio Beogradsku tvrđavu kao kulturno dobro od najvišeg značaja za Srbiju.

Odbacuju kritike javnosti
Izgradnji žičare usprotivio se i Odjel povijesnih znanosti Srpske akademije nauka i umjetnosti. Na sve argumente struke i kritike javnosti gradski čelnici su uzvraćali tvrdnjom da su prigovori neutemeljeni.

Iz Gradske uprave su naveli i to da se slični objekti u sklopu spomenika kulture grade i u drugim inozemnim gradovima, da zidine tvrđave ispod kojih bi se gradila žičara nemaju povijesnu vrijednost, da se neće posjeći mnogo stabala na tvrđavi, kao i da će žičara biti još jedna turistička atrakcija Beograda.