Priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) u Srbiju u prva dva kvartala ove godine iznosio je 2,3 milijarde eura. Kina prednjači na ljestvici najvećih ulagača, dok s Njemačkom u oba kvartala Srbija bilježi povlačenje investicija, pokazuju najnoviji podaci Narodne banke Srbije (NBS).

Neočekivani pad
U Srbiju je u prvih šest mjeseci ove godine iz Kine stiglo 697,9 milijuna eura, dok smo s Njemačkom, nekad najvećim investicijskim partnerom, zabilježili “minus” od 60,8 milijuna eura.

Prema podacima NBS-a, Srbija od 2010. godine nije imala negativan priljev ili povlačenje izravnih stranih ulaganja iz ove zemlje. Iz Nizozemske, zemlje koja se smatra “poreznom rajom”, nastavljamo bilježiti dobru razinu izravnih stranih ulaganja od 527,8 milijuna eura.

S Francuskom je u prvom kvartalu ove godine zabilježen “minus” od 53,2 milijuna eura, dok je u drugom kvartalu došlo do blagog oporavka, odnosno priljeva od šest milijuna eura iz ove europske zemlje.

Podsjećamo, rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) smatra da će izravna strana ulaganja (FDI) činiti 5,8 posto ovogodišnjeg BDP-a Srbije, NBS ih očekuje na razini od 5,7 posto, dok MMF za početni projekcija udjela u BDP-u “nišanila” je na skromnijih 5,5 posto.

Dobivanje investicijskog rejtinga, prema riječima brokera Branislava Jorgića, na međunarodnoj razini povećava interes ulagača za ulaganje u Srbiju, dok s druge strane omogućuje zemlji da se zadužuje u inozemstvu po povoljnijim kamatama.

“To bi značilo da su investicijske bonitetne kuće ocijenile da ulaganje u Srbiji postaje sigurnije s ekonomskog i političkog aspekta i budućnosti privrede u Srbiji, a odgovarajuća posljedica toga može biti povećan priliv stranog kapitala u Srbiju i smanjenje kamatnih stopa za zaduživanje Srbije u inozemstvu, efekti su praktički isti. Kada govorimo o kamatama, to neće izravno utjecati na povećanje ili smanjenje kamata na našem tržištu, ali kada uzimamo kredite u inozemstvu, ovisno o razini rejtinga, oni su jeftiniji ili skuplji.

Dodaje da se ništa ne događa preko noći, ali da će to biti trend. “Kao što je bio trend rasta rejtinga, tako ćemo imati i trend pada kamata po kojima se Srbija zadužuje u inozemstvu. Ali to ovisi i o međunarodnim okolnostima, hoće li kamate rasti ili padati na svjetskom tržištu – kaže Jorgić za Kurir.

U Srbiji je posljednjih godina rast plaća veći od rasta produktivnosti. Posljedica je to zaoštravanja tržišta rada – iako je nezaposlenost u Europi i dalje visoka (oko 9%, a još uvijek imamo značajno nižu stopu aktivnosti na tržištu rada), tvrtke u anketama počinju pokazivati ​​nedostatak kvalitetan kadar kao važan problem.

Uskoro preskupi
To će imati posljedice i na izravna strana ulaganja koja dolaze u Srbiju – a visok priljev FDI okosnica je sadašnjeg modela gospodarskog rasta. Srbija uskoro više neće biti atraktivna za ulaganja niskog tehnološkog intenziteta jer će biti preskupa za poslovanje.

Kako bismo uspjeli i dalje privlačiti izravna strana ulaganja, moramo se okrenuti ulaganjima srednje i visoke tehnologije. To je nešto što zemlje SIE već uvelike rade iz istih razloga. Za to nije dovoljno samo malo promijeniti politiku subvencioniranja investitora (primjerice, usmjeriti subvencije iz tekstila u druge produktivnije industrije), već promijeniti ekosustav.

Važno je, a na to posljednjih godina upozoiravaju upšravo njemački investitori, urediti regulatorno poslovno okruženje – vladavinu prava, kvalitetu zakona i njihovu ravnopravnu primjenu u praksi, ubrzati rad sudova i državne uprave, ali i promjene u obrazovnom sustavu, od srednjih škola do fakulteta, te aktivne politike zapošljavanja.

U protivnom, upozoravaju analitičari, možemo doći u situaciju da nas stare investicije niske tehnološke razine zaobiđu, a one srednje i visoke razine neće doći na njihovo mjesto.